Ima li Hrvatska svemirsku industriju, ona je u 2025. je porasla za gotovo 40 posto i imala gotovo 800 zaposlenih

Hrvatska zrakoplovno-svemirska industrija zabilježila je prošle godine rast prihoda od 11,5 posto, dosegnuvši vrijednost od 845,2 milijuna eura, pri čemu su tvrtke angažirane na svemirskim projektima ostvarile rast od čak 34 posto.

Prema rezultatima prvog mapiranja domaćeg zrakoplovno-svemirskog sektora, koje je za svemirski hub HISPACE provela agencija Unicorn Underground specijalizirana za startup ekosustave, space sektor je po broju zaposlenih rastao 9,9 posto, što je tri puta brže od ostatka industrije. Iako taj segment generira manje od deset posto ukupnih prihoda aerospace industrije, u njemu radi gotovo petina njezine radne snage, odnosno 797 zaposlenika. Jakov Čudina, predsjednik HISPACE-a, istaknuo je da se razvoj ovog sektora više ne odvija isključivo unutar akademskih institucija, već u Hrvatskoj danas djeluju startupi i inženjerski timovi koji razvijaju sustave za satelite, senzoriku te umjetnu inteligenciju za obradu satelitskih snimki.

Rast svemirskog segmenta potvrdio je i ovogodišnji HISPACE-ov konferencijski program "Say HI to SPACE", održan u sklopu zagrebačkog SFERAKON-a, koji je privukao više od 900 posjetitelja i potvrdio status najvećeg svemirskog događaja u regiji. Tijekom trodnevnog programa održana su 22 predavanja i panela sa stručnjacima iz Hrvatske, Europske unije i SAD-a. Program je otvoren panelom o održivosti i energetici na kojem su poduzetnik Marko Brkljačić i znanstvenik Vito Despoja predstavili tehnološka rješenja koja povezuju ekologiju i svemirski sektor. Brkljačić je pokrenuo razgovore s Europskom svemirskom agencijom o primjeni svojih NUOTWO panela za uklanjanje ugljičnog dioksida u svemiru, dok je Despoja predstavio koncept startupa SolarHydrogen o korištenju vodika kao dugotrajnog spremnika energije u ekstremnim uvjetima lunarnih noći. Mario Špadina, suosnivač i direktor SeaCrasa, prikazao je primjenu europskih satelita u praćenju onečišćenja mora te je na primjeru sukoba SAD-a i Irana u Perzijskom zaljevu naglasio važnost europske satelitske neovisnosti, budući da su američke komercijalne usluge u tom razdoblju postale ograničene.

Razvoj domaćih raketnih i satelitskih tehnologija bio je jedna od središnjih tema. Predstavnici prvog hrvatskog raketnog startupa Nucleus Aerospace, tehnički direktor Jakov Čudina i izvršni direktor Luka Nuić, govorili su o inovacijama u modernim raketnim sustavima i suradnji na razvoju njihove pete rakete kojom ciljaju visinu od osam kilometara. Stribor Del Vechio, predsjednik udruge Euroavia Zagreb, predstavio je projekt Bura 2, prvu domaću studentsku raketu dizajniranu za nošenje živog korisnog tereta, poput eksperimenata s algama, a projekt uključuje i razvoj prostora za CubeSat module u suradnji sa Sveučilištem u Lisabonu.

Filip Novoselnik, direktor tvrtke Protostar Labs, opisao je inženjerske izazove razvoja orbitalnog hardvera koji mora pouzdano funkcionirati u vakuumu, pod ekstremnim temperaturama i radijacijom sa svega nekoliko vata energije, te je najavio rad na novom svemirskom teleskopu za kontinuirano snimanje Sunca. Ante Medić, direktor Pulsar Labsa, tvrtke čiji je hardver testiran na misiji prvog hrvatskog satelita CroCubea i koja surađuje s partnerima iz Španjolske na razvoju ionskog pogona, prenio je iskustva s inženjerske ekspedicije na Antarktiku, uspoređujući tamošnje ekstremne uvjete sa svemirskima. U sklopu panela o satelitima predstavljen je i napredak projekta satelita Perun udruge Adriatic Space Association, čije je vodstvo preuzeo poduzetnik Jan Jilek, najavivši planove za lansiranje i integraciju domaće deeptech inovacije usmjerene na globalno tržište. Inicijativu je službeno podržao HISPACE, organizacija koju je pokrenulo četvero od tridesetak volontera misije CroCube, a čiju upravu čine Tanja Prlenda Skenderija, Vedrana Radetić, Jakov Čudina i Bernard Ivezić.

Značajan dio programa bio je posvećen istaknutim stručnjacima i edukaciji novih generacija. Dugogodišnji promotor znanosti Ante Radonić održao je predavanje o lunarnom programu Artemis i globalnoj utrci za kolonizaciju Mjeseca, dok je hrvatski astrofizičar Željko Ivezić govorio o radu Opservatorija Vera C. Rubin u Čileu i eri astronomije u stvarnom vremenu, upozorivši pritom na problem rastućeg broja satelita Starlink koji ometaju promatranja. Zoran Kahrić iz Johns Hopkins Applied Physics Laboratoryja opisao je svoj angažman na NASA-inom nuklearnom dronu Dragonfly namijenjenom istraživanju Saturnova mjeseca Titana.

U području edukacije, Stevče Arsoski iz sisačkog Centra za svemirsku i inovativnu tehnologiju predstavio je pobjednike hackathona Drone Challenge 2026, među kojima su timovi AeroGuard s konceptom AI drona za inspekciju infrastrukture, Lolek i Bolek s VTOL letjelicom za nadzor granica te autori sustava SkyShepherd za zaštitu stoke. Najmlađi predavač Viktor Ignjat Ivezić vodio je radionice o edukativnom potencijalu svemirskih simulatora, suosnivač muzeja PEEK&POKE Davor Pasarić govorio je o popularizaciji znanosti kroz kulturne akcije i očuvanju tehnološke baštine, dok je dizajner Ivan Levak zaključio program predavanjem o eksperimentalnoj arhitekturi lebdećih habitata na temelju iskustva iz berlinskog Studija Tomás Saraceno.

Vodstvo HISPACE-a, koji je u godinu dana narastao na više od 50 aktivnih članova, zaključilo je kako je organizacija predana iznošenju realnih pokazatelja i osnaživanju domaće svemirske zajednice.