Šokirani smo Vladinim prijedlogom novog poreza na dobit jer je diskriminatoran i stavlja u nepovoljan položaj najuspješnije kompanije u Hrvatskoj, poručuju iz HUP-a i dodaju da je ovo kažnjavanje najuspješnijih tvrtki u našoj zemlji, tvrtki koje najviše pune proračun, zapošljavaju najviše ljudi, isplaćuju najveće plaće i najviše ulažu.
Tvrtke u Hrvatskoj nemaju ekstra zarade, dobit u ovoj godini jedva pokriva gubitke iz prošlih godina i potpuno je nejasno zašto Vlada ovo radi.
Pred nama je iduće godine kriza i recesija čiju dubinu sad ne znamo. Ono što znamo jest da se hrvatskim tvrtkama otkazuju narudžbe i da sada nam treba snaga da preživimo recesiju i zadržimo radna mjesta.
Predlaže se donošenje poreza na porez, koji će sigurno zaustaviti investicije u razvoj, a to znači da neće biti novih radnih mjesta niti rasta plaća te ponovno postajemo nesigurna zemlja za poslovanje i neprivlačni ulagačima.
Uz Mađarsku smo jedina zemlja koja je porez širi na cijelo gospodarstvo umjesto kako da se, kako je propisano Uredbom Europske Komisije, zadrži isključivo na energetskom sektoru, koji je ostvario neočekivanu dobit zahvaljujući poremećajima na tržištu uzrokovanima ratom u Ukrajini, pojašnjavaju iz HUP-a.
“HUP ne može podržati neopravdanu diskriminaciju velikih tvrtki koju ovaj prijedlog donosi. Također, porez se ne može uvoditi retroaktivno za 2022. godinu kada su već realizirani planovi investicija i zapošljavanja. Ovakav prijedlog neopravdano će penalizirati najuspješnije tvrtke, najbolje poslodavce i najveće investitore koji ujedno i najviše uplaćuju u državni proračun,“ ističe Irena Weber glavna direktorica HUP-a.
Umjesto novih poreza, HUP vrlo konkretno zagovara punu poreznu reformu i jače rasterećenje rada kroz povećanje osobnog poreznog odbitka i smanjenje poreznih stopa poreza na dohodak. To je put kojim će se osnažiti gospodarstvo, privući nove investicije, povećati plaće i otvoriti nova radna mjesta.
AI programiranje mijenja softversko inženjerstvo ugradnjom umjetne inteligencije i agentskih radnih procesa u cijeli razvojni ciklus. Organizacije u različitim industrijama sve češće zapošljavaju stručnjake za uvođenje AI alata u pregled koda, automatizirano testiranje, izradu dokumentacije i upravljanje. Takav pomak ubrzava isporuku softvera, a istodobno bi trebao osigurati dosljednost, sigurnost i usklađenost te omogućiti kvalitetnije rezultate u velikom opsegu, navodi GlobalData.
Kako umjetna inteligencija prelazi iz eksperimentiranja u operativno donošenje odluka, organizacije se suočavaju s novim izazovom. Pitanje više nije usmjereno na samu tehnologiju, već na to tko ima pristup vrijednosti koju umjetna inteligencija stvara.
Japanska vlada sufinancirat će plan Rakuten Mobilea za izgradnju satelitske komunikacijske mreže. Za projekt namjerava izdvojiti 148 milijardi jena, odnosno oko 912 milijuna dolara. Sredstva bi se isplaćivala tijekom tri godine i pokrivala troškove nabave satelita te njihova lansiranja. Potez je dio japanske strategije razvoja nacionalnog satelitskog komunikacijskog sustava i smanjenja ovisnosti o međunarodnim kompanijama, među kojima su SpaceX i njegova usluga Starlink. Financiranje inicijative Japan Low Earth Orbit Satellite Communications Project, odnosno J-LEO, osigurat će Ministarstvo unutarnjih poslova i komunikacija. Rakuten Mobile navodno pregovara s AST SpaceMobileom o osnivanju zajedničkog poduzeća za projekt. Vlada očekuje da će inicijativa Japanu omogućiti veću samostalnost na tržištu satelita u niskoj Zemljinoj orbiti.
