Hrvatske prilike i izazovi u smanjenju tehnološkog jaza Europe naspram globalnih konkurenata

Europa je suočena s korporativnim i tehnološkim jazom naspram Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Kine,  koji prijeti smanjenju njezine globalne konkurentnosti. Ukoliko ga uspije zatvoriti - razvojem i usvajanjem deset transverzalnih tehnologija koje će obilježiti sljedeća desetljeća - Europa do 2040. godine može ne samo ostati globalno konkurentna, već ostvariti potencijalnu dodanu vrijednost od dva do četiri bilijuna eura godišnje. Ta potencijalna dodana vrijednost bit će ključna za održavanje i povećanje kvalitete života europskih, ali i hrvatskih građana u tri međuovisne dimenzije blagostanja - održivost, ekonomski rast i uključivost.

Po pitanju transverzalnih tehnologija, Hrvatska ima najbolji rezultat u budućnosti programiranja, čistim tehnologijama i arhitekturi povjerenja, dok najviše zaostaje u razvoju i usvajanju iduće generacije računala i materijala te u bio revoluciji. Hrvatska može pomoći u zatvaranju tehnološkog jaza i poboljšanju kvalitete života tako što će podržati relevantne EU inicijative, ali i poduzimanjem izravnih koraka i mjera koje će potaknuti brže usvajanje i razvoj transverzalnih tehnologija u Hrvatskoj.

Da bi ostale globalno konkurentne, domaće tvrtke morat će se okrenuti dugoročnoj viziji i ciljevima, programatskim akvizicijama, te investiranju u inovativnost, upravljanje i razvoj sposobnosti. Ovo su samo neki od zaključaka novog istraživanja tvrtke McKinsey & Company pod nazivom "Osiguravanje buduće konkurentnosti Hrvatske" (Securing Croatia’s future competitiveness).

U rujnu 2022. godine, izvještaj McKinseyja pod nazivom "Osiguravanje europske konkurentnosti: Rješavanje njenog tehnološkog jaza" usporedio je korporativnu i tehnološku konkurentnost zemalja EU-30 s onom SAD-a i Kine. Analiza je pokazala kako je Europa nadmašena u usvajanju tehnologije na industrijskoj razini te da zaostaje u većini transverzalnih tehnologija, poput umjetne inteligencije (AI), biotehnologije i poslovanja u oblaku (cloud computing), što, u kombinaciji s odgođenom regulativom i nedostatkom financiranja, dovodi u opasnost njen globalni konkurentni položaj. Tehnologija, a posebice transverzalne tehnologije, sada leži u temelju svih sektora, predstavljajući sve veći izazov za korporativne performanse regije.

Poboljšanje hrvatskog učinka kroz tri međusobno povezane dimenzije blagostanja - održivost, ekonomski rast i uključivost - ključno je za dugoročno poboljšanje života hrvatskih građana, a kako je navedeno u nedavnom istraživanju McKinseyja, ove tri dimenzije međusobno se mogu pojačati ili potkopati. Rast je potreban za postizanje prosperiteta i blagostanja te za plaćanje tranzicija potrebnih kako bi europske ekonomije bile održivije i uključivije jer bez održivosti ne postoje uvjeti za postizanje dugoročnog prosperiteta. Uključivost je cilj sam po sebi i potrebna je za jačanje ukupne potražnje i poticanje rasta kao i za osiguravanje dovoljno široke podrške kako bi se održavale potrebne investicije u održivost. Međutim, visok rast bi također mogao potaknuti investicije te posljedično inovacije povezane s održivošću kako bi se stvorili novi izvori prihoda za plaćanje energetske tranzicije. Nadalje, rast bi mogao generirati i dodatna sredstva za socijalne programe, jačajući hrvatsko društvo podrškom politika uključivosti.

Hrvatska bilježi vrlo dobre rezultate kada govorimo o održivosti, s razinama emisija štetnih plinova po glavi stanovnika ispod prosjeka EU te u razini s pet najuspješnijih gospodarstava EU-a. Država također ima četvrtu najmanju emisiju ugljičnog dioksida u EU te se dodatno obvezala smanjiti emisije ugljičnog dioksida za 45 posto do 2030. godine te postupno smanjivati korištenje ugljena do 2033. godine.

Podaci u kategoriji ekonomskog rasta za 2021. godinu pokazuju da je BDP po glavi stanovnika u Hrvatskoj iznosio oko 21 330 eura što je ispod prosjeka EU od 29 496 eura. Ipak, podaci Europske komisije pokazali su da je Hrvatska od svojeg ulaska u EU uspješno koristila razvojne fondove iz kojih je povukla oko 12,2 milijarde eura, uplativši pritom samo oko 3,7 milijardi eura u zajednički europski proračun, a može i računati na do 5,5 eura milijardi bespovratnih EU sredstava kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) za razdoblje od 2021. do 2026. godine.

Kada govorimo o uključivosti i blagostanju, Hrvatska zaostaje za državama središnje Europe i to se primjerice vidi u jednakosti prihoda, što jasno pokazuje Gini indeks nejednakosti od 29,2 u 2019. godini - u usporedbi s 25,4 za države središnje Europe i 30,2 za prosjek EU. Ipak, u prethodnom su razdoblju napravljeni značajni pomaci u poboljšanju uključivosti i blagostanja građana što pokazuje stopa nezaposlenosti koja se od 2016. godine prepolovila na 5,9 posto u kolovozu 2022. godine što je na razini EU prosjeka.

Napredak Hrvatske u održivosti, uključivosti i nekim aspektima rasta pokazuje koliko ima potencijala za razvoj, ali da bi zadržala postignutu poziciju i ostvarila svoje ciljeve trebat će raditi na poticanju inovacija i profitabilnosti na temeljima korporativne tehnološke konkurentnosti. U ranijem izvješću o konkurentnosti Europe, McKinsey je identificirao deset ključnih transverzalnih tehnologija ili grupa tehnologija od kojih se očekuje da će revolucionirati višestruke sektore te postati ključ za prosperitet Europe u narednim desetljećima, a to su: automatizacija sljedeće razine, budućnost povezanosti, distribuirana infrastruktura, računalstvo iduće generacije, primijenjena umjetna inteligencija, budućnost programiranja, digitalna arhitektura povjerenja, bio revolucija, materijali iduće generacije i budućnost čistih tehnologija poput solarne i nuklearne energije te električnih vozila.

Hrvatska ima najbolji rezultat u budućnosti programiranja, čistim tehnologijama i arhitekturi povjerenja, dok najviše zaostaje u razvoju i usvajanju iduće generacije računala i materijala te u bio revoluciji. U prosjeku je Hrvatska najuspješnija u usvajanju transverzalnih tehnologija, što možemo vidjeti na primjeru istraživanja koje pokazuje da je 39 posto hrvatskih tvrtki s više od 10 zaposlenih izjavilo da u poslovanju koriste usluge u oblaku (cloud-computing). S druge strane, Hrvatska uglavnom zaostaje kada je riječ o inovacijama i proizvodnji vezanoj uz takve tehnologije.

Trenutnom pozicijom u korištenju transverzalnih tehnologija konkurentski položaj Hrvatske
ugrožen je u gotovo svim sektorima, uključujući trenutna uporišta poput ICT-a. Budućnost konkurentnosti hrvatskog ICT sektora ovisit će o držanju koraka u razvoju transverzalnih tehnologija poput budućnosti povezanosti, arhitekturi povjerenja i budućnosti programiranja.

Za razliku od SAD-a i Kine, Hrvatska se, baš kao i ostatak Europe, suočava s četiri međusobno povezana izazova. To su fragmentacija tržišta i nedostatak ekonomskih razmjera; manji i manje etablirani tehnološki ekosustavi i poduzeća; nedovoljno razvijeni rizični kapital i financiranje proširenja poslovanja; te složeno i sporo regulativno okruženje.

Mnoge potrebne promjene politika mogu se provesti isključivo na EU razini, pa bi hrvatska vlada i predstavnici u europskim institucijama mogli doprinijeti njihovom usvajanju putem povećanja svijesti o važnosti transverzalnih tehnologija, pružanja političke podrške za tehnološko-inovacijske EU inicijative te preuzimanja vodstva u razvoju i implementaciji određenih inicijativa, pogotovo onih koje se tiču transverzalnih tehnologija u kojima je Hrvatska relativno snažna.

"Hrvatska se može uzdići kao važan akter u zatvaranju europskog tehnološkog jaza. Postoje inicijative koje Hrvatska može pokrenuti sama ili s drugim državama kroz bilateralne i multilateralne sporazume, bez potrebe za čekanjem na to da EU napravi prvi korak. One bi se odnosile na izazove u tri područja – ulaganje u skaliranje i proširenje poslovanja u ključnim transverzalnim tehnologijama, izjednačavanje uvjeta s etabliranim tvrtkama i ekosustavima te povećanje razine brzine i jednostavnosti djelovanja za tvrtke, a u ovom izvješću predstavili smo desetak mogućih mjera koje bi mogle pomoći u prevladavanju tih izazova. Ovakve regulativne inicijative omogućile bi izgradnju ekosustava u kojem bi se hrvatskim i europskim tvrtkama omogućilo postizanje više razine konkurentnosti. No, njihov dugoročni rast i uspjeh na globalnom tržištu će ipak ovisiti o samim tvrtkama te hoće li i u kojoj mjeri poduzeti tri ključna koraka -  postavljanje dugoročnih ciljeva i poticaja za preuzimanje rizika i ulaganja u istraživanje i razvoj, iskorištavanje prednosti programatskih spajanja i preuzimanja te poslovnih savezništava za povećanje poslovnih volumena i sposobnosti, te ulaganje u inovacije, upravljanje i sposobnosti za upravljanje ambicioznijim i rizičnijim projektima", rekao je Tomislav Brezinščak, direktor Adriatic regije i partner u McKinsey & Company.