Kreditna agencija Moody’s poboljšala je svoju ocjenu kreditnog rejtinga za Hrvatsku. Međutim, i nakon ovog poboljšanja Hrvatska se nalazi u investicijskom dijelu rejtinga kod agencije Standard & Poor`s i Fitch te u neinvesticijskom rejtingu kod agencije Moody's.
Nakon pogoršanja ocjena u godinama krize pozitivni trendovi u kretanju rejtinga ili izgleda započeli su za Hrvatsku krajem 2016. godine kada su sve tri najveće agencije u par mjeseci poboljšale negativne izglede za Hrvatsku u stabilne.
Zadnje poboljšanje ocjene ili izgleda bilo je 10.06.2019. kada je Fitch poboljšao svoju ocjenu i time Hrvatskoj kao druga agencija dodijelio investicijski rang. Prethodno je to učinio Standard&Poors.
Trenutna situacija u kretanju rejtinga ili izgleda prvenstveno je određena globalnom situacijom i prisutnom pandemijom, a manje unutarnjim čimbenicima. Stoga je Fitch u travnju izmijenio izglede za Hrvatsku s pozitivnih u stabilne, što nije bilo neočekivano s obzirom na procijenjeni pad BDP-a za ovu godinu od oko 9%, te prateći rast proračunskog deficita i javnog duga. Takav pad BDP-a se naravno ne može promatrati izdvojeno iz globalnog okruženja jer bi i gospodarstvo Europske unije prema procjenama europske komisije trebalo pasti za 7,4%, a globalno gospodarstvo za -4,4%.
Moody's se inače pokazao kao rejting agencija najmanje sklona promjenama ocjena. Kada se promatra Hrvatska, u dugom razdoblju od 1997. godine Moody's je svoju ocjenu do jučer promijenio samo dva puta, dok su Fitch i S&P svoje ocjene mijenjali po šest puta.
Ovo je svakako dobra vijest za Hrvatsku, i korak do investicijskog rejtinga kod sve tri najvažnije rejting agencije unatoč trenutnoj situaciji izazvanoj pandemijom.
"Digitalna otpornost nije jednokratni projekt, nego trajna sposobnost prilagodbe novim tehnologijama i sve složenijim prijetnjama. Hanfa nastoji ukazivati na rizike i poticati tržište na prilagodbu."
Susret je održan i u sklopu Europskog mjeseca kibernetičke sigurnosti, koji se obilježava tijekom listopada s ciljem podizanja svijesti o važnosti kibernetičke sigurnosti te jačanja otpornosti građana, tvrtki i institucija na kibernetičke prijetnje.
Prema istraživanju Smart Cities Mobility Sprint 2026 za srednju i istočnu Europu, 15 od 18 analiziranih gradova, odnosno njih 83 posto, ima službeni Plan održive urbane mobilnosti (SUMP) ili plan razvoja pametne mobilnosti. Istodobno, samo tri grada, odnosno 17 posto, navode da imaju namjenski proračun za takve aktivnosti.