Novo istraživanje GSMA-e pokazuje da bi europski donositelji politika mogli smanjiti investicijski pritisak na mobilne operatore reformom cijena spektra i pravila obnove dozvola. Prema udruženju, takav bi pristup potencijalno mogao osloboditi do 30 milijardi eura za nadogradnju mreža.
Studija upozorava da su se troškovi spektra u posljednjih deset godina utrostručili te sada čine oko 8 posto ponavljajućih prihoda operatora. To stvara začarani krug koji ograničava ulaganja u mreže u trenutku kada Europa već zaostaje za globalnim konkurentima, uključujući Sjevernu Ameriku, zemlje Perzijskog zaljeva i šire kinesko tržište, u razvoju povezivosti nove generacije. Trenutačno samo 2 posto Europljana koristi samostalne 5G (SA) usluge, u usporedbi sa 77 posto u Kini i oko četvrtine u SAD-u.
Više od 500 dozvola za korištenje spektra u Europi dospijeva na obnovu u sljedećih deset godina. Te dozvole podupiru postojeće 3G i 4G mreže koje opslužuju velik dio od 470 milijuna korisnika mobilnog interneta u Europi i bit će ključne za buduću pokrivenost i kapacitet. Prema postojećim politikama, operatori su na putu da do 2035. plate oko 105 milijardi eura za spektar. GSMA tvrdi da visoke naknade za spektar ograničavaju ulaganja te da nadolazeći Akt o digitalnim mrežama Europske unije predstavlja pravovremenu priliku za promjene.
Industrijsko udruženje procjenjuje da bi reforma okvira za obnovu dozvola mogla smanjiti troškove i do 30 milijardi eura, dok bi čak i umjerene promjene mogle osloboditi oko 20 milijardi eura. Prema izvješću, ta bi se sredstva mogla preusmjeriti u nadogradnju svih postojećih 5G mreža na SA 5G, donoseći povećanje brzina do 23 posto i potencijalno dodajući do 75 milijardi eura europskom BDP-u u sljedećih deset godina.
„Osiguravanje visokokvalitetne povezivosti europskim građanima i jačanje konkurentnosti kontinenta zahtijeva velika ulaganja koja mnogi operatori teško mogu financirati ili opravdati“, izjavio je John Giusti, glavni regulatorni direktor GSMA-e. „Umjesto da se spektar i dalje koristi kao prilika za kratkoročne prihode, donositelji politika trebali bi biti ambiciozniji u pristupu obnovama dozvola i omogućiti da se ta sredstva usmjere u potporu europskim digitalnim ciljevima.“
Gledajući unaprijed, izvješće također naglašava da će današnje odluke o spektru oblikovati put prema 6G tehnologiji. GSMA upozorava da će Europi do 2030. trebati najmanje 2 GHz srednjepojasnog spektra kako bi se izbjegla zagušenja mreža nakon početka uvođenja 6G-a.
Rasprava o cijenama spektra postaje sve važnija u kontekstu europske digitalne konkurentnosti i strateške autonomije. Dok su mnoge države članice koristile aukcije spektra kao značajan izvor proračunskih prihoda, dugoročne posljedice takvog pristupa sve su vidljivije.
Ograničena ulaganja u mreže usporavaju implementaciju naprednih 5G usluga, uključujući industrijske primjene, privatne mreže i napredne IoT scenarije. Samostalni 5G ključan je preduvjet za nisku latenciju i mrežno rezanje, što su temeljne značajke za digitalizaciju industrije. Digital Networks Act mogao bi postati alat za uravnoteženje fiskalnih interesa država i investicijskih potreba operatora.
Usporedno, druge regije agresivno ulažu u spektralnu politiku kako bi potaknule brži razvoj mreža. Ako Europa ne prilagodi svoj pristup, rizik od daljnjeg tehnološkog zaostajanja mogao bi se povećati. Dugoročno, dostupnost srednjepojasnog spektra bit će presudna i za uspješan prijelaz na 6G. Upravo zato se pitanje reforme spektra sve češće promatra kao strateško, a ne samo regulatorno ili fiskalno.