Uz nacionalnu inicijativu, Mitsotakis je pisao predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen, pozivajući da se uspostavi europski okvir koji bi ojačao nacionalne inicijative na tom području. Među prijedlozima navodno su pilot-projekt provjere dobi na razini cijele Europske unije i mjere za osiguravanje poštovanja pravila povezanih s dobi.
Grčki premijer Kyriakos Mitsotakis najavio je planove za zabranu društvenih mreža djeci mlađoj od 15 godina. Također je naznačio ambiciju da u istom smjeru pogura i institucije Europske unije.
U videu objavljenom na svojim kanalima na društvenim mrežama Mitsotakis je naveo dobro poznate zabrinutosti roditelja zbog percipiranog negativnog utjecaja nekih platformi, uključujući stvaranje ovisnosti i pritisak da se bude stalno online. Regulativa bi trebala biti uvedena sredinom 2026. i stupiti na snagu u siječnju 2027. Mitsotakis je istaknuo da bi to Grčku učinilo jednom od prvih zemalja koje će poduzeti takav korak, dodajući da vjerojatno neće biti i posljednja, jer joj je cilj pogurati Europsku uniju u tom smjeru.
Uz nacionalnu inicijativu, Mitsotakis je pisao predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen, pozivajući da se uspostavi europski okvir koji bi ojačao nacionalne inicijative na tom području. Među prijedlozima navodno su pilot-projekt provjere dobi na razini cijele Europske unije i mjere za osiguravanje poštovanja pravila povezanih s dobi. I druge europske zemlje, uključujući Španjolsku i Francusku, također su iskazale želju da ograniče korištenje društvenih mreža djeci nakon prijelomnih ograničenja uvedenih u Australiji u prosincu 2025.
Grčka inicijativa uklapa se u širi europski zaokret prema strožoj zaštiti maloljetnika na internetu. Europska komisija je 14. srpnja 2025. objavila smjernice za zaštitu maloljetnika u okviru DSA-a i tada predstavila prototip aplikacije za provjeru dobi. Taj pristup predviđa da korisnik može dokazati da ispunjava dobni uvjet bez otkrivanja drugih osobnih podataka. Komisija istodobno razvija usklađeno europsko rješenje za provjeru dobi koje se već testira u pojedinim državama članicama.
U ožujku 2026. uspostavljen je i posebni stručni panel koji savjetuje Komisiju o sigurnosti djece na internetu i mogućim dobnim granicama za društvene mreže. Prema Reutersu, Atena želi da zabrana za mlađe od 15 godina počne vrijediti 1. siječnja 2027. Grčka pritom zagovara europsku digitalnu dob punoljetnosti na razini od 15 godina te obveznu provjeru i ponovnu provjeru dobi korisnika. Australske restrikcije uvedene u prosincu 2025. dodatno su ubrzale raspravu u Europi. Važno je i da DSA predviđa kazne do 6% globalnog prometa za vrlo velike platforme koje teško krše svoje obveze.
Stvarna učinkovitost takvih zabrana ipak će ovisiti o tome mogu li platforme provoditi pouzdanu, proporcionalnu i privatnost očuvajuću provjeru dobi. Jednako će važno biti kako će se uskladiti zaštita djece, roditeljska odgovornost i pravo mladih na siguran pristup digitalnim uslugama.
Neki od najvećih Nvidijinih kupaca dobili su obavijest da bi cijene servera s AI čipovima u mnogim konfiguracijama mogle porasti više od 15 posto zbog sve skuplje memorije. Promjena bi zahvatila sustave koji se isporučuju početkom 2027., među njima platforme Vera Rubin i Grace Blackwell, no Nvidia navod još nije službeno potvrdila.
Kineska državna uprava za tržišnu regulaciju 21. kolovoza objavila je opozive približno 4,3 milijuna vozila devet proizvođača zbog elektroničkih i skrivenih ručki vrata. Tesla povlači oko 2,98 milijuna automobila proizvedenih u Kini i uvezenih modela, a ostali opozivi obuhvaćaju Xiaomi, Leapmotor, Xpeng i nekoliko domaćih brendova. Regulator traži softverske, označne ili servisne mjere jer putnici i spasioci u kvaru ili sudaru možda ne mogu brzo otvoriti vrata.
Medijski dio programa posvetio se krizi povjerenja i fenomenu izbjegavanja vijesti. Panel nazvan Nisu samo loše vijesti – vijesti! ugostio je danskog novinara i osnivača Instituta za konstruktivno novinarstvo Ulrika Haagerupa, koji je upozorio da stvarnost često nije toliko loša koliko se prikazuje u medijima.
