Ozelenjivanje fasada vraćaju prirodu u grad i rashlađuju sive ulice. U tu svrhu je Grad Beč sa znanstvenicima razvio najnoviji projekt BeRTA-sustava koji je već primijenjen na deset različitih, zgradama „zagušenih" mjesta. Ozelenjivanje se sastoji od izdržljivih korita od vlaknastog cementa sa spremnicima za vodu i hranjive podloge, tj. supstrata. U korita se sade biljke koje se prilagođavaju fasadama.
Prvi korak ka zelenim fasada je savjetovanje s bečkim centrom za ozelenjivanje zgrada „GRÃœNSTATTGRAU“ (njem. zeleno umjesto sivog) koji i provodi projekt. Ako se požure s rezervacijom termina i dogovore savjetovanje u samoj zgradi, pojedini Bečani će i prije ljeta moći uživati u rastu i razvoju biljaka na fasadama. Grad Beč subvencionira troškove u iznosu i do 6.880 eura, pa je kompletno ozelenjivanje dostupno uz participaciju građana od 560 eura po koritu: savjetovanje, planiranje, predavanje i odobravanje zahtjeva za ozelenjivanje te postavljanje dvaju korita sa supstratom i biljkom.
Pilot-projekti ozelenjivanja fasada proteklih su godina pokazali da Bečane od namjere da ozelene svoje kuće i zgrade ne sprečavaju samo troškovi, nego i administrativni postupci. Stoga je provedba BeRTA-sustava zamišljena kao sveobuhvatni proces. U njega je uključena i pomoć oko predaje zahtjeva za ozelenjivanje zgrade odnosno kuće.
Ozelenjivanjem fasada postiže se čišći zrak i pozitivna mikroklima. Temperature ozelenjenih fasada znaju biti i do 13 Celzijevih stupnjeva niže, čime se smanjuje i emisija ugljičnog dioksida. Ozelenjene površine čuvaju građevine od vremenskih uvjeta i pomažu u smanjenju troškova obnove i održavanja. Osim toga, takve fasade ne podižu samo vrijednost nekretnine, nego pridonose i životnoj kvaliteti te zdravlju stanovnika.
Vodeći ljudi dviju azijskih tehnoloških grupacija, južnokorejske SK i tajvanske TSMC, sastali su se kako bi razgovarali o produbljivanju suradnje u području memorije visoke propusnosti, naprednih logičkih procesa i prilagođene memorije za umjetnu inteligenciju.
Medijska industrija jedna je od prvih koja je osjetila stvarni učinak generativne umjetne inteligencije, ne zato što je tehnološki najspremnija, nego zato što je njezin osnovni proizvod upravo ono što AI najbrže proizvodi: tekst, slika, zvuk, video, sažetak, naslov, prijevod i preporuka sadržaja. U samo nekoliko godina umjetna inteligencija iz eksperimentalnog alata prešla je u svakodnevni redakcijski instrument.
Europski parlament ponovno je otvorio jedno od najspornijih pitanja europske digitalne politike. Zastupnici su 9. srpnja prihvatili izmjene prijedloga kojim bi se privremeno vratila pravna osnova za dobrovoljno otkrivanje, prijavljivanje i uklanjanje materijala seksualnog zlostavljanja djece u elektroničkim komunikacijama. Istodobno su iz djelokruga pravila izričito zatražili isključenje svih komunikacija na koje se primjenjuje, primjenjivala se ili će se primjenjivati end-to-end enkripcija.
