OpenAI je predstavio GPT-6 Cyber, specijalizirani model za kibernetičku sigurnost koji je u njegovu okviru procjene rizika svrstan u najvišu kategoriju sposobnosti. Prema podacima kompanije, tijekom provjera pronašao je 81 dotad nepoznatu visokorizičnu ranjivost u Firefoxu. Model je zasad dostupan samo posebno odobrenim organizacijama u programu Daybreak Red, namijenjenom ovlaštenom sigurnosnom istraživanju.
OpenAI izvještava da je model u testnoj kampanji reproducirao 1.724 ranjivosti u jezgri Linuxa te razvio djelotvorne primjere iskorištavanja za njih 948. Održavateljima je prijavljeno 304 posebno ozbiljnih nalaza, uz prijedloge zakrpa. Riječ je o rezultatima istraživanja koje iznosi proizvođač modela, a ne o neovisno provjerenoj sposobnosti takve primjene u svim okruženjima.
OpenAI model GPT-6 Cyber svrstava u kategoriju Critical, kao i ranije predstavljeni GPT-6 Astra, dok je model GPT-5.6 Cyber imao nižu ocjenu High. Napredak se ne svodi samo na pisanje skripti: model može povezati analizu koda, provjeru uzroka pogreške, izradu dokaza koncepta i ispitivanje zakrpe. Time može ubrzati posao stručnjaka, ali bi široka nekontrolirana dostupnost povećala i rizik zlouporabe. Na testu ExploitGym model je postigao 48,5 posto uspješnosti, u usporedbi s 32,1 posto za prethodnika GPT-5.6 Cyber. Takvi rezultati ipak ovise o uvjetima testiranja.
Daybreak Red zato uključuje provjeru organizacije i namjene, nadzor korištenja te mogućnost prekida pristupa. OpenAI najavljuje širenje na dodatne odobrene korisnike tijekom idućih tjedana, bez datuma opće dostupnosti. Model nije zamišljen kao potrošačka funkcija u ChatGPT-u, nego kao specijalizirani alat za timove koji održavaju velike baze koda, sigurnosne laboratorije i proizvođače kritičnog softvera.
Za dobavljače sigurnosnih usluga komercijalni učinak ovisit će o cijeni pristupa i načinu integracije u postojeće procese prijave ranjivosti. Najveća korist nastaje ako sustav može reproducirati nalaz i pripremiti minimalnu zakrpu bez zatrpavanja održavatelja lažnim alarmima. OpenAI nije objavio stopu pogrešno pozitivnih nalaza, potrošnju računalnih resursa ni cijenu, pa se zasad ne može usporediti trošak jednog potvrđenog nalaza s klasičnim radom istraživača.
Mozilla je u ovom slučaju važan provjerni partner jer Firefox ima javni proces za prijavu, ocjenjivanje i ispravak sigurnosnih propusta. Koordinirana objava smanjuje vjerojatnost da detalji postanu oružje prije nego što korisnici dobiju nadogradnju. Sličan postupak primijenjen je na Linux kernel, gdje zakrpa mora proći pregled održavatelja i zatim doći do distribucija koje je ugrađuju u svoje pakete.
OpenAI nije objavio pune tehničke zapise o svih 948 Linux nalaza jer bi takav materijal prije ugradnje zakrpa mogao povećati rizik. Objavljeni brojevi opisuju opseg testiranja, ali ne omogućuju vanjskim istraživačima potpunu reprodukciju rezultata. Za kupce je presudno da uz model dobiju trag odluka, dokaz rada i dovoljno konteksta za ljudsku provjeru prije svake promjene proizvodnog koda.
Sljedeći potvrđeni korak je uključivanje dodatnih organizacija u Daybreak Red tijekom idućih tjedana. Opća dostupnost, cjenik i podržane integracije nisu objavljeni, a OpenAI kaže da će širenje pristupa vezati uz procjenu rizika i rezultate rada prve skupine korisnika.
Objavljeni rezultati mijenjaju i način na koji vlasnici velikih projekata planiraju obranu. Umjesto povremenog ručnog pregleda, model se može usmjeriti na novu zakrpu, podsustav ili skup promjena i tražiti kombinaciju uvjeta koja dovodi do pada ili prelaska granice memorije. Takav rad ima vrijednost samo ako nalaz sadrži verziju koda, ulaz koji ga pokreće i objašnjenje posljedice, jer održavatelj bez tih podataka ne može razlikovati stvarnu ranjivost od nestabilnog testa.
OpenAI navodi da Daybreak Red traži odgovorno otkrivanje i koordinaciju s vlasnikom projekta. Za organizacije koje se uključe to znači i obvezu čuvanja detalja dok zakrpa ne stigne do korisnika. Dobavljači osiguranja, audita i bug-bounty platformi pratit će može li model smanjiti trošak potvrđenog nalaza bez potiskivanja ljudskih istraživača koji razumiju poslovnu posljedicu. Najosjetljiviji će biti prijelaz s laboratorijskog testa na autonomno djelovanje u stvarnoj mreži, a ta mogućnost nije dio početne otvorene ponude.