Google je ušao u novu pravnu bitku protiv američkog Ministarstva pravosuđa (DoJ). Najnoviji spor povezan je s povijesnom presudom lokalnog suda prema kojoj je tvrtka stvorila monopol u području internetskog pretraživanja.
Internetski div u priopćenju je naveo da odluka okružnog suda iz kolovoza 2024. nije uzela u obzir izbore koje korisnici donose, brzinu tehnološkog razvoja te rastuću konkurenciju u sektoru pretraživanja. Google traži odgodu primjene predloženih mjera koje se odnose na dijeljenje podataka o pretraživanju i pružanje sindiciranih usluga konkurentima.
„Ove bi mjere mogle ugroziti privatnost Amerikanaca i obeshrabriti konkurente u razvoju vlastitih proizvoda“, izjavila je potpredsjednica za regulatorna pitanja Lee-Anne Mulholland. Dodala je kako bi gušenje napora konkurenata značilo da bi SAD mogao izgubiti vodeću poziciju u globalnom tehnološkom sektoru. Mulholland je ponovila stav tvrtke da je izvorna sudska presuda zanemarila stvarnost prema kojoj ljudi koriste Google zato što to žele, a ne zato što su na to prisiljeni.
Prema njezinim riječima, Google se suočava s konkurencijom etabliranih igrača i dobro financiranih start-upova, što je poslovno okruženje koje, kako tvrdi, sud nije u potpunosti razumio. Mulholland je dodala da je sud umanjio značaj uvjerljivih svjedočenja proizvođača preglednika, uključujući Apple i Mozillu, koji su kao razlog odabira Googlea naveli kvalitetu iskustva pretraživanja.
Google je ranije predložio da se tvrtkama poput Applea i Mozille omogući izbor tražilice, kao jednu od niza mjera koje je sugerirao u vezi sa sudskom odlukom. Također je razmatrao ukidanje obveze predinstalacije Pretraživanja i Chromea na Android uređajima, uz stroge mjere nadzora koje bi provodio sud, a ne američka vlada.
Slučaj protiv Googlea jedan je od najznačajnijih antimonopolskih postupaka u SAD-u u posljednjih nekoliko desetljeća i smatra se testom za način na koji će se regulirati tržišna moć velikih tehnoloških kompanija. Ministarstvo pravosuđa nastoji dokazati da je Google koristio ugovore i tržišnu snagu kako bi ograničio konkurenciju, dok tvrtka tvrdi da njezin položaj proizlazi iz inovacija i kvalitete proizvoda. Ishod žalbenog postupka mogao bi imati dalekosežne posljedice ne samo za Google, već i za cijeli digitalni ekosustav, uključujući način distribucije tražilica i preglednika.
Paralelno s ovim slučajem, američke i europske regulatorne institucije pojačavaju nadzor nad tehnološkim divovima, osobito u segmentima oglašavanja, umjetne inteligencije i upravljanja podacima. U Europskoj uniji već se primjenjuju stroža pravila kroz Akt o digitalnim tržištima i Akt o digitalnim uslugama, koja ograničavaju ponašanje takozvanih „čuvara pristupa“.
Američki sudovi sada se sve češće oslanjaju na sličnu logiku u procjeni tržišne dominacije. Za Google, ali i njegove konkurente, ova pravna bitka mogla bi definirati pravila tržišnog natjecanja u digitalnom pretraživanju za naredno desetljeće.