STUDIJA ACREDIJE

Globalna insolventnost raste šest posto u 2026., dvostruko više od ranijih prognoza

Kombinacija nestabilnih energetskih tržišta, povišenih troškova transporta i strožih uvjeta financiranja stvara pritisak na cijeli lanac vrijednosti, od prehrambene industrije do tehnološkog sektora.

Globalna insolventnost raste šest posto u 2026., dvostruko više od ranijih prognoza

Geopolitička nestabilnost na Bliskom istoku i popratni poremećaji na tržištu energenata uzrokuju val korporativnih insolventnosti koji se širi globalnim gospodarstvom. Prema najnovijoj studiji Grupe ACREDIA i društva Allianz Trade, prognoze rasta broja stečajeva za 2026. godinu revidirane su s prvotnih tri posto na šest posto, što označava petu uzastopnu godinu negativnog trenda.

Michael Kolb, glavni izvršni direktor Grupe ACREDIA, upozorava da aktualna situacija nije privremeni poremećaj već lančana reakcija koja izravno ugrožava stabilnost poslovanja na svjetskoj razini.

Kombinacija nestabilnih energetskih tržišta, povišenih troškova transporta i strožih uvjeta financiranja stvara pritisak na cijeli lanac vrijednosti, od prehrambene industrije do tehnološkog sektora. Posebno su ugrožene energetski intenzivne grane poput kemijske i metalne industrije te prijevoza, kao i poduzeća s visokim dugovanjima i niskim maržama.

Procjene ukazuju na to da će se broj insolventnosti povećati za 7000 slučajeva u 2026. te za dodatnih 7900 u 2027., dok bi eventualna daljnja eskalacija sukoba na Bliskom istoku i blokada ključnih pomorskih puteva mogli podići stopu rasta stečajeva na deset posto.

U Hrvatskoj se početkom ove godine bilježi blago smanjenje broja pokrenutih stečajnih postupaka, kojih je u prva dva mjeseca bilo 828, što je pad od 8,6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Unatoč tom kratkoročnom pokazatelju, razina insolventnosti ostaje visoka nakon 3896 zabilježenih slučajeva u 2025.

Za razliku od ostatka Europe, domaće gospodarstvo pokazuje određenu otpornost na vanjske energetske šokove zbog diverzificirane opskrbe energijom koja je manje ovisna o geopolitičkim žarištima.

Ipak, građevinski sektor u Hrvatskoj ostaje strukturno ranjiv te čini oko 21 posto ukupnog broja insolventnosti u zemlji. Iako sektor koristi pogodnosti EU subvencija i državnih ulaganja u infrastrukturu, fragmentacija tržišta i dugi rokovi plaćanja koji se kreću između 60 i 120 dana otežavaju likvidnost.

Uz trajno visoke troškove materijala i rada, predviđa se da će 2026. biti godina stagnacije na povišenoj razini rizika. Analitičari ističu da je u takvim okolnostima ključno rano prepoznavanje prijetnji i aktivno upravljanje potraživanjima kako bi se izbjegao gubitak manevarskog prostora u poslovanju.