Geografska redistribucija podatkovnih centara ubrzava se jer tradicionalna velika čvorišta sve teže osiguravaju prostor, energiju i dozvole za nove kapacitete. Srednja i Istočna Europa zato postaju zanimljivije investitorima koji traže kombinaciju bolje dostupnosti zemljišta, razvijene optičke povezanosti, pristupa europskom tržištu i mogućnosti gradnje novih kampusa uz manje zagušene infrastrukturne uvjete.
Za investitore lokacija više nije samo pitanje poreza ili cijene zemljišta. Ključni kriteriji uključuju energetski priključak, stabilnost mreže, udaljenost od korisničkih tržišta, regulatornu predvidljivost, dostupnost stručne radne snage i odnos lokalne zajednice prema velikim potrošačima energije. AI workloadovi dodatno pooštravaju tu računicu jer traže visoke gustoće i predvidivu energetsku opskrbu.
Regionalna čvorišta mogu imati prednost ako se pozicioniraju kao dopuna velikim zapadnoeuropskim tržištima. Korisnicima su potrebni kapaciteti bliže poslovanju, ali i unutar europskog pravnog okvira. To otvara prostor za kolokaciju, edge kapacitete, disaster recovery lokacije i specijalizirane centre za industrijske ili javnosektorske workloadove.
No prilika nije automatska. Zemlje i gradovi koji žele privući podatkovne centre moraju uskladiti urbanističke planove, energetsku strategiju, digitalnu infrastrukturu i dozvolne procese. Investitori će izbjegavati lokacije gdje se rokovi ne mogu predvidjeti ili gdje javna rasprava dolazi tek nakon što je projekt već definiran.
Za Hrvatsku i susjedna tržišta važna je sposobnost da se podatkovni centri povežu s lokalnom ekonomijom, a ne promatraju samo kao zatvoreni infrastrukturni objekti. Projekti koji uključuju energetsku učinkovitost, oporabu topline, lokalne dobavljače i razvoj stručnih profila imat će bolju šansu za dugoročnu prihvaćenost i poslovnu održivost.
Globalne isporuke osobnih računala u drugom tromjesečju 2026. smanjene su 3,6 posto u odnosu na godinu ranije, na 65,7 milijuna uređaja, prema podacima Omdije. Isporuke stolnih računala, uključujući radne stanice, dosegnule su 13,9 milijuna i pale 1,3 posto, dok su prijenosna računala, uključujući mobilne radne stanice, pala 4,2 posto na 51,7 milijuna jedinica.
Može li slika nogometa govoriti o političkoj moći? Može li navijačka pjesma postati simbol kolektivnog identiteta? Može li algoritam prikazati emociju milijuna ljudi? I može li umjetnost kritizirati sustav koji istodobno koristi kao svoju temu, publiku i distribucijsku platformu?
Micron je objavio da do 2035. planira uložiti više od 250 milijardi dolara u Sjedinjenim Američkim Državama. Odluka je potaknuta naglim rastom potražnje za memorijskim čipovima u razdoblju snažnog razvoja umjetne inteligencije.