Računalo trenutno ima 155 rackova, snagu 250 pFlops sa svojih 4992 tekućinom hlađena računalna čvora, 111 pBytes prostora za pohranu, 2800 TB RAM-a, a troši 6 MW struje za svoj rad za pogono CPU od Intela i GPU od Nvidie
Europska komisija, zajedno s Europskim zajedničkim poduzećem za računalstvo visokih performansi (EuroHPC JU), talijanskim Ministarstvom sveučilišta i istraživanja te konzorcijem CINECA uložila je superračunalo pod nazivom Leonardo.
Računalo trenutno ima 155 rackova, snagu 250 pFlops sa svojih 4992 tekućinom hlađena računalna čvora, 111 pBytes prostora za pohranu, 2800 TB RAM-a, a troši 6 MW struje za svoj rad. CPU je od Intela, a GPU od Nvidie, a kako to izgleda pogledajte u galeriji i videu.
Ovo napredno superračunalo smješteno je u Bologna Technopoleu u Italiji i predstavlja jedan od najsuvremenijih računalnih sustava razvijenih u Europi. Sustav je dizajniran s naglaskom na ekološku održivost, koristeći vodeno hlađenje tvrtke Vetriv i alate za dinamičko upravljanje potrošnjom energije. Uz to, računalne usluge će biti dodatno poboljšane integracijom kvantnog računala, budući da je CINECA odabrana za domaćina jednog od prvih europskih kvantnih računala.
Leonardo je trenutno deveto najsnažnije superračunalo na svijetu. Projekt je financiran s 120 milijuna eura, pri čemu polovicu sredstava osigurava Europska komisija, dok je ostatak financiran od strane talijanskog Ministarstva i konzorcija CINECA, koji uključuje zemlje poput Austrije, Grčke, Mađarske, Slovačke i Slovenije.
Najnovija tržišna prognoza Statiste pokazuje da će globalno tržište umjetne inteligencije porasti za 31 posto i dosegnuti vrijednost od 244 milijarde dolara u 2025., što je brži rast od bilo kojeg drugog segmenta tehnološke industrije.
Ako se pokaže da modeli funkcioniraju isključivo putem apstraktne generalizacije, tada bi developeri mogli nastaviti s učenjem na takvim podacima, oslanjajući se na zakonske obrane poput “pravedne upotrebe”.
U međuvremenu, Nvidia prosperira i bez kineskog tržišta jer bi za dvije do tri godine samo od podatkovnih centara mogla godišnje generirati oko 400 milijardi dolara.
