Europska unija pokušava otvoriti detaljnije razgovore sa Sjedinjenim Američkim Državama o naprednim AI modelima s izrazitim kibernetičkim sposobnostima. U središtu tih razgovora nalazi se Anthropicov Mythos, model koji je izazvao pozornost zbog sposobnosti otkrivanja velikog broja softverskih ranjivosti. Vlade i regulatori sve otvorenije raspravljaju o tome kako uravnotežiti koristi takvih sustava za obranu s rizikom njihove moguće zlouporabe. Tema se iz tehnološkog pitanja brzo pretvara u pitanje sigurnosne politike, transatlantske suradnje i digitalnog suvereniteta.
Europska unija nastoji otvoriti dublje razgovore s američkom administracijom o naprednim modelima umjetne inteligencije. U središtu razgovora nalazi se Anthropicov Mythos, model koji je privukao osobitu pozornost zbog svojih mogućnosti u području kibernetičke sigurnosti.
Među vladama raste zabrinutost zbog sigurnosnih posljedica Mythosa, koji je Anthropic u travnju stavio na raspolaganje odabranim privatnim kompanijama. Objavljivanje modela izazvalo je trenutačan val zabrinutosti nakon što se pokazalo da bi sustav mogao identificirati velik broj softverskih ranjivosti u razmjerima kakve prethodni sustavi nisu demonstrirali.
Anthropic je model Mythos predstavio 7. travnja u okviru inicijative Project Glasswing, najprije ograničenom broju tehnoloških kompanija, među kojima su Amazon Web Services, Apple, Nvidia i Google. Kompanija očekuje da će modele klase Mythos u sljedećim tjednima ponuditi svim korisnicima. Ovaj tjedan Anthropic je proširio dostupnost Mythosa na dodatnih 150 kompanija u 15 zemalja, ali je poručio da će svaka od njih morati zadovoljiti sigurnosne zahtjeve prije dobivanja pristupa.
Europska unija zasad je ostvarila ograničen napredak u nastojanju da dobije pristup detaljima ranjivosti koje bi Anthropicov AI model Mythos mogao otkriti. Glasnogovornik Europske komisije Thomas Regnier izjavio je da je Komisija održala nekoliko sastanaka s Anthropicom kako bi razumjela mogućnosti modela, njegove posljedice za kibernetičku sigurnost Europske unije i Anthropicove planove vezane uz Project Glasswing. Prema njegovim riječima, Komisija će nastaviti razgovore s kompanijom o kibernetičkim sposobnostima i rizicima njezina najnovijeg modela.
Od kolovoza 2025. Ured Europske komisije za umjetnu inteligenciju održava redovite tehničke sastanke s Anthropicom u vezi s Kodeksom prakse za umjetnu inteligenciju opće namjene, čija je kompanija potpisnica. Regnier je naglasio da je kibernetička sigurnost zajednički prioritet te da je dogovoreno uzajamno priznavanje relevantnih standarda u tom području. Dodao je da Europska unija istodobno jača vlastitu kibernetičku obranu ciljanim ulaganjima u umjetnu inteligenciju i superračunalstvo.
Rasprava oko Mythosa pokazuje koliko se brzo mijenja sigurnosni okvir razvoja umjetne inteligencije. Modeli sposobni za automatizirano otkrivanje ranjivosti mogu znatno ubrzati obranu kritičnih sustava, ali isti tip sposobnosti može povećati rizik ako dođe u ruke napadača ili ako se koristi bez jasnih ograničenja. Zato se sve više nameće pitanje tko smije imati pristup najnaprednijim modelima, pod kojim uvjetima i uz kakvu razmjenu informacija između privatnih kompanija i javnih institucija. Za Europsku uniju to je posebno osjetljivo jer se kibernetička otpornost, regulacija AI-ja i ovisnost o američkim tehnološkim dobavljačima sve više preklapaju u istoj strateškoj raspravi.
Britanske banke našle su se u neugodnoj situaciji: najnapredniji AI modeli koji mogu pomoći u otkrivanju kibernetičkih ranjivosti nisu jednako dostupni svim institucijama. Posebnu pažnju privukao je Mythos, model razvijen za prepoznavanje sigurnosnih slabosti, analizu postojećeg softvera i brže otklanjanje problema. Dio američkih financijskih institucija već je dobio pristup, dok velike britanske banke i dalje nemaju jasan rok.
Kibernetički napadi odavno nisu samo tehnički incidenti koji se rješavaju u pozadini. Oni mogu poslužiti kao instrument pritiska, sredstvo gospodarske štete ili alat manipulacije informacijama, tvrdi Tonko Obuljen, predsjednik Vijeća Hrvatske agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM). Korisnika, objašnjava, ne zanima nastaje li problem kod banke, operatora elektroničkih komunikacija ili pružatelja usluga u oblaku. Zanima ga funkcionira li usluga, pa institucije danas grade upravo takav, koordinirani odgovor.
Meta planira više nego udvostručiti svoj podatkovni centar Hyperion u Richland Parishu u Louisiani, s ranije planiranih dva gigavata na kapacitet od pet gigavata. Ukupno ulaganje u tom području moglo bi dosegnuti 50 milijardi dolara, uz dodatnu milijardu dolara za lokalnu infrastrukturu poput cesta, vode i sustava otpadnih voda. Projekt je zamišljen kao jedan od stupova Metina globalnog AI računalnog kapaciteta.
