Europska unija prihvatila je Akt o čipovima, što znači da će se u njih uložiti 43 milijarde eura, sve s ciljem konkurentnosti na globalnom tržištu, neovisnosti o drugima te lakšoj borbi protiv kriza kao trenutna u kojoj vlada nestašica čipova.
Aktom se navodi da će tvornice za proizvodnju poluvodiča biti unutar članica Unije te da će ona biti dostatna za zadovoljenje potreba unutar Europe, ali i šire. Jer, trenutno se svega oko deset posto od otprilike bilijun poluvodiča (podaci iz 2020.) na svijetu proizvodi u Europi, a do 2030. bi se zahvaljujući Aktu o čipovima to trebalo udvostručiti, na otprilike 20 posto.
Konkretnije, većina čipova za proizvode najvećih europskih kompanija na području informatičkih tehnologija, automatizacije i telekomunikacija uvozi, što predstavlja izazov za divove kao Ericsson, Volkswagen ili Nokiju.
Ipak, ono što najviše zabrinjava jest činjenica da se čipovi najrazvijenijih procesora, kao onih u superračunalima, prozivode u Sjedinjenim Američkim Državama, Tajvanu i Južnoj Koreji. Naime, EU je ponosni vlasnik jednog od najjačih superračunala na svijetu - finskog Lumija.
Osim jačanja vodećeg položaja Europe na svjetskom tržištu i povećanja proizvodnog kapaciteta na 20 posto do 2030., Aktom o čipovima želi se potaknuti izgradnja i jačanje kapaciteta za inovacije u projektiranju, proizvodnji i pakiranju naprednih čipova, temeljito razumijevanje svjetskih lanaca opskrbe poluvodičima i rješavanje problema nedostatka vještina, privlačenje novih talenata i podupiranje razvoja kvalificirane radne snage.
Sam Akt o čipovima trebao bi potaknuti dodatna javna i privatna ulaganja u iznosu od više od 15 milijardi eura. Ona će dopuniti postojeće programe i mjere za istraživanje i inovacije poluvodiča kao što su Obzor Europa i Digitalna Europa te najavljenu potporu država članica.
Visa je na Visa Payments Forumu u Parizu najavila provedbu stvarnih transakcija agentne trgovine u Europi, čime AI agenti ulaze u novu fazu primjene u digitalnim plaćanjima. Riječ je o transakcijama u kojima AI agenti u ime korisnika kartica obavljaju kupnje na internetskim stranicama trgovaca koji sudjeluju u programu.
Od 1. srpnja, Europska unija ukinula je oslobođenje od carine za e-trgovinske pošiljke vrijedne manje od 150 eura. Europska komisija poručila je da će ta mjera pomoći osigurati poštenije uvjete za europske tvrtke i sigurniji izbor za potrošače, kao odgovor na priljev milijardi niskovrijednih paketa koji ulaze u EU.
Prema podacima Tenderi.hr ukupna procijenjena vrijednost tendera za koje je objavljen sklopljeni ugovor za drugi kvartal 2026. godine iznosi gotovo 505 milijuna eura uza rast od 9,4 posto na godišnjoj razini u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Što se tiče ugovorenih poslova njih je 26,4 posto manje u odnosu na drugi kvartal prošle godine, a u razdoblju od travnja do lipnja ove godine ugovoreno je poslova ukupne vrijednosti 201,4 milijuna eura.
