Europska unija prihvatila je Akt o čipovima, što znači da će se u njih uložiti 43 milijarde eura, sve s ciljem konkurentnosti na globalnom tržištu, neovisnosti o drugima te lakšoj borbi protiv kriza kao trenutna u kojoj vlada nestašica čipova.
Aktom se navodi da će tvornice za proizvodnju poluvodiča biti unutar članica Unije te da će ona biti dostatna za zadovoljenje potreba unutar Europe, ali i šire. Jer, trenutno se svega oko deset posto od otprilike bilijun poluvodiča (podaci iz 2020.) na svijetu proizvodi u Europi, a do 2030. bi se zahvaljujući Aktu o čipovima to trebalo udvostručiti, na otprilike 20 posto.
Konkretnije, većina čipova za proizvode najvećih europskih kompanija na području informatičkih tehnologija, automatizacije i telekomunikacija uvozi, što predstavlja izazov za divove kao Ericsson, Volkswagen ili Nokiju.
Ipak, ono što najviše zabrinjava jest činjenica da se čipovi najrazvijenijih procesora, kao onih u superračunalima, prozivode u Sjedinjenim Američkim Državama, Tajvanu i Južnoj Koreji. Naime, EU je ponosni vlasnik jednog od najjačih superračunala na svijetu - finskog Lumija.
Osim jačanja vodećeg položaja Europe na svjetskom tržištu i povećanja proizvodnog kapaciteta na 20 posto do 2030., Aktom o čipovima želi se potaknuti izgradnja i jačanje kapaciteta za inovacije u projektiranju, proizvodnji i pakiranju naprednih čipova, temeljito razumijevanje svjetskih lanaca opskrbe poluvodičima i rješavanje problema nedostatka vještina, privlačenje novih talenata i podupiranje razvoja kvalificirane radne snage.
Sam Akt o čipovima trebao bi potaknuti dodatna javna i privatna ulaganja u iznosu od više od 15 milijardi eura. Ona će dopuniti postojeće programe i mjere za istraživanje i inovacije poluvodiča kao što su Obzor Europa i Digitalna Europa te najavljenu potporu država članica.
Pritisak na gradski javni prijevoz u Europi raste. Zbog obvezujućih europskih zahtjeva za smanjenje emisija ugljikova dioksida gradskih autobusa za 90 posto do 2030. godine, prijevoznici traže pouzdana rješenja bez emisija.
Iako je Samsung u proteklom tromjesečju ostvario izvrsne ukupne poslovne rezultate, cijene memorije različito su utjecale na profitabilnost pojedinih segmenata. Mobilna divizija u drugom je tromjesečju zabilježila operativni gubitak zbog povišenih troškova komponenti, dok je poslovanje proizvodnje memorije ostvarilo troznamenkasti rast prihoda i neto dobiti.
Qualcommovi rezultati za fiskalno treće tromjesečje nadmašili su očekivanja Wall Streeta kada je riječ o prihodima, ali su podbacili u dobiti. Proizvođač čipova i dalje se suočava s posljedicama nestašice memorije koja pritišće tržište pametnih telefona.
