Europska unija prihvatila je Akt o čipovima, što znači da će se u njih uložiti 43 milijarde eura, sve s ciljem konkurentnosti na globalnom tržištu, neovisnosti o drugima te lakšoj borbi protiv kriza kao trenutna u kojoj vlada nestašica čipova.
Aktom se navodi da će tvornice za proizvodnju poluvodiča biti unutar članica Unije te da će ona biti dostatna za zadovoljenje potreba unutar Europe, ali i šire. Jer, trenutno se svega oko deset posto od otprilike bilijun poluvodiča (podaci iz 2020.) na svijetu proizvodi u Europi, a do 2030. bi se zahvaljujući Aktu o čipovima to trebalo udvostručiti, na otprilike 20 posto.
Konkretnije, većina čipova za proizvode najvećih europskih kompanija na području informatičkih tehnologija, automatizacije i telekomunikacija uvozi, što predstavlja izazov za divove kao Ericsson, Volkswagen ili Nokiju.
Ipak, ono što najviše zabrinjava jest činjenica da se čipovi najrazvijenijih procesora, kao onih u superračunalima, prozivode u Sjedinjenim Američkim Državama, Tajvanu i Južnoj Koreji. Naime, EU je ponosni vlasnik jednog od najjačih superračunala na svijetu - finskog Lumija.
Osim jačanja vodećeg položaja Europe na svjetskom tržištu i povećanja proizvodnog kapaciteta na 20 posto do 2030., Aktom o čipovima želi se potaknuti izgradnja i jačanje kapaciteta za inovacije u projektiranju, proizvodnji i pakiranju naprednih čipova, temeljito razumijevanje svjetskih lanaca opskrbe poluvodičima i rješavanje problema nedostatka vještina, privlačenje novih talenata i podupiranje razvoja kvalificirane radne snage.
Sam Akt o čipovima trebao bi potaknuti dodatna javna i privatna ulaganja u iznosu od više od 15 milijardi eura. Ona će dopuniti postojeće programe i mjere za istraživanje i inovacije poluvodiča kao što su Obzor Europa i Digitalna Europa te najavljenu potporu država članica.
Prema podacima Tenderi.hr ukupna procijenjena vrijednost tendera za koje je objavljen sklopljeni ugovor za rujan 2026. godine donio je povratak rasta procijenjene vrijednosti javnih nabava i to na 275,39 milijuna eura i to za čak 70,57 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine što je razlog prije svega u nabavama u nekoliko velikih višegodišnjih tendera.
Qualcomm je zaključio obnovu globalnog ugovora o licenciranju patenata s Appleom, koji stupa na snagu 1. travnja 2027. Produženje ugovora osigurava proizvođaču poluvodiča nastavak prihoda od jednog od najvećih svjetskih proizvođača potrošačke elektronike.
Izgradnja američke AI infrastrukture mogla bi do 2032. zahtijevati više od deset bilijuna dolara i prosječno trošiti oko 3,6 posto godišnjeg BDP-a, procijenio je profesor financija i nekretnina Stijn Van Nieuwerburgh s Columbia Business Schoola. Analiza pripremljena za konferenciju Brookings Institutiona upozorava da se ulaganje više ne može financirati samo gotovinom velikih tehnoloških kompanija.
