Europska komisija predstavila je Europski paket za tehnološki suverenitet, skup mjera usmjerenih na poluvodiče, umjetnu inteligenciju, cloud i otvoreni kod. Cilj je smanjiti strukturne ovisnosti Europe o dobavljačima izvan Europske unije i ubrzati razvoj ključnih digitalnih kapaciteta. Paket povezuje industrijsku politiku, energetiku, podatkovne centre i sigurnost digitalne infrastrukture. Time Europska unija pokušava tehnološki suverenitet pretvoriti iz političke parole u operativni okvir za ulaganja, regulaciju i tržišni razvoj.
Europska komisija predstavila je Europski paket za tehnološki suverenitet. Riječ je o skupu mjera kojima se želi ojačati europski kapacitet u području poluvodiča, umjetne inteligencije, clouda i otvorenog koda.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen poručila je da Europa ne može dopustiti ovisnost o drugima za tehnologije koje održavaju rad bolnica, stabilnost energetskih mreža i sigurnost usluga. Naglasila je da je riječ o zaštiti građana, obrani europskih interesa i sposobnosti donošenja vlastitih odluka. Prema njezinim riječima, Europa ima talent, istraživačku izvrsnost, industrijsku bazu i jedinstveno tržište, a te prednosti treba pretvoriti u tehnološki suverenitet.
Paket uključuje dva zakonodavna prijedloga, Chips Act 2.0 te Cloud and AI Development Act, kao i Strategiju otvorenog koda te Strateški plan za digitalizaciju i umjetnu inteligenciju u energetici. Zajedno bi te mjere trebale poduprijeti europsku ambiciju da postane AI kontinent, ojačati digitalnu autonomiju i pomoći u izgradnji održivije digitalne budućnosti. Komisija očekuje da će paket proširiti izbor ključnih tehnologija za europske tvrtke, građane i javne uprave.
Ovaj potez dolazi u trenutku kada Europa ostaje snažno ovisna o dobavljačima izvan Europske unije za ključne digitalne tehnologije, dok potražnja za računalnim kapacitetima naglo raste zbog širenja umjetne inteligencije. Paket je osmišljen kako bi smanjio strukturne ovisnosti i osigurao da Europa može razvijati, uvoditi i štititi tehnologije na koje se oslanjaju njezini građani i gospodarstvo. Time se signalizira važna promjena u europskom pristupu tehnologiji. Prvi Chips Act, koji je na snazi od 2023., bio je odgovor Europske unije na kritične ranjivosti globalnog lanca opskrbe poluvodičima. Ipak, Europa i dalje snažno ovisi o trećim zemljama kada je riječ o naprednoj proizvodnji i dizajnu čipova. Komponente povezane s umjetnom inteligencijom trebale bi biti jedan od glavnih izvora budućeg rasta i do 2030. činiti više od 70 posto tržišta poluvodiča.
Chips Act 2.0 trebao bi se nadovezati na postojeće europske prednosti, uključujući proizvodnju čipova za široku primjenu, ali i graditi kapacitete u naprednim poluvodičkim tehnologijama koje pokreću AI aplikacije. Predviđa se ubrzavanje postupaka izdavanja dozvola, produbljivanje suradnje s partnerima sličnih vrijednosti i uvođenje nove oznake izvrsnosti za europske poluvodičke regije. Ekosustavnim pristupom Komisija želi približiti europske proizvođače čipova njihovim kupcima i osloniti se na potražnju sektora rasta, poput podatkovnih centara, cloud pružatelja i AI gigatvornica. Paket bi trebao poduprijeti ulaganja i strateške projekte te istodobno adresirati ranjivosti koje bi mogle ugroziti opskrbu.
Cloud and AI Development Act središnji je dio akcijskog plana Komisije za AI kontinent. Cilj je utrostručiti kapacitet podatkovnih centara u Europi u sljedećih pet do sedam godina i ojačati ulogu strategije Apply AI u širem prihvaćanju umjetne inteligencije. Zakon bi trebao poduprijeti istraživanje i inovacije u naprednim i održivim tehnologijama, uz istodobno usklađivanje AI ambicija s klimatskim obvezama. Predviđa se pojednostavljenje uvjeta za izgradnju podatkovnih centara diljem Europske unije, s naglaskom na izrazito održive i inovativne objekte u razmjerima potrebnima za zelenu i digitalnu tranziciju. Također bi se uveo jedinstveni okvir na razini Europske unije za procjenu cloud i AI suvereniteta, uz zadržavanje otvorenosti tržišta prema pouzdanim partnerima sličnih vrijednosti. Time se želi zaštititi kritične aplikacije i osjetljive podatke te poduprijeti razvoj i uvođenje naprednih cloud i AI tehnologija. Zakon bi trebao potaknuti i koordiniraniji pristup prihvaćanju AI-ja među državama članicama, uključujući centre za iskustvo i ubrzanje umjetne inteligencije koji bi djelovali kao lokalna središta za integraciju i širenje AI rješenja.
Europa ima više od tri milijuna doprinositelja otvorenom kodu. Oni razvijaju digitalna rješenja stvorena u Europi i za Europu, utemeljena na europskim načelima i vrijednostima. Strategija otvorenog koda gradi se na toj snazi kako bi se razvila i ponudila suverenija rješenja. Predviđa se širenje otvorenokodnih alternativa u prioritetnim područjima kao što su cloud, umjetna inteligencija, internetske tehnologije, kibernetička sigurnost i poluvodiči. Strategija bi trebala ojačati ekosustav otvorenog koda ulaganjem u vještine, potporom startupovima te boljim dugoročnim održavanjem i sigurnošću europske otvorenokodne digitalne infrastrukture. Također se želi potaknuti veća uporaba otvorenog koda u javnim upravama kroz smjernice za javnu nabavu i praktične primjere dobre prakse, kao i šire prihvaćanje europskih rješenja, standarda i interoperabilnosti, uključujući inicijative poput Open Internet Stacka.
Digitalizacija europskog energetskog sektora postaje sve važnija jer visoke cijene energije stvaraju pritisak na industrijsku konkurentnost i kućne proračune. Istodobno, rast digitalne infrastrukture u Europi povećat će potražnju za električnom energijom. Strateški plan za digitalizaciju i umjetnu inteligenciju u energetskom sektoru adresira oba pitanja i prikazuje kako AI i druga digitalna rješenja mogu omogućiti održivu integraciju digitalne infrastrukture u energetski sustav, uz istodobno povećanje učinkovitosti europske energetike. Komisija želi osigurati da se podatkovni centri u energetski sustav integriraju održivo i transparentno. Pritom će poticati suradnju energetskog i digitalnog sektora radi učinkovitog priključenja na mrežu i osiguravanja potrebne čiste energije, uz zaštitu vodnih i energetskih resursa.
Taj bi plan trebao ubrzati i uvođenje digitalnih i AI rješenja za modernizaciju europske elektroenergetske infrastrukture te poduprijeti brže uvođenje pametnih brojila, koja su važna za veću kontrolu potrošača nad potrošnjom energije i, u konačnici, za niže račune. Plan predviđa i razvoj suverenih i sigurnih AI modela za energetski sektor, treniranih na europskim podacima i razvijenih u europskim kompanijama. Pojednostavljivanjem prekogranične razmjene energetskih podataka želi se potaknuti primjena pametnih energetskih usluga i fleksibilnosti, što bi moglo donijeti uštede milijunima korisnika u Europi.
Širi značaj paketa leži u činjenici da Europa pokušava povezati nekoliko dosad često odvojenih politika: industrijsku strategiju, energetsku tranziciju, podatkovnu infrastrukturu, kibernetičku sigurnost i regulaciju umjetne inteligencije. Uspjeh će ovisiti o tome hoće li mjere uspjeti potaknuti konkretna ulaganja, smanjiti administrativne prepreke i stvoriti dovoljno potražnje za europskim tehnološkim rješenjima. Posebno će osjetljivo biti pitanje ravnoteže između otvorenog tržišta i zaštite kritičnih podataka, jer se europske institucije ne žele potpuno zatvoriti prema globalnim dobavljačima, ali žele izbjeći ovisnost u područjima koja postaju strateška za gospodarstvo i sigurnost.
Lenovo je objavio da isporučuje gotovo stvarnovremensku infrastrukturnu platformu pokretanu umjetnom inteligencijom za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026. Ona će omogućiti IPTV distribuciju videa s iznimno niskom latencijom, uz tradicionalni kabelski i satelitski prijenos, inteligentnu isporuku sadržaja i donošenje kritičnih odluka u cijelom ekosustavu i operacijama događaja.
Apple planira otvoriti specijalizirani objekt za developere u Berlinu u Njemačkoj. Kompanija navodi da bi centar trebao pomoći europskim tvrtkama u stvaranju i poboljšavanju aplikacija za uređaje proizvođača iPhonea.
Europska komisija predstavila je Europski paket za tehnološki suverenitet. Riječ je o skupu mjera kojima se želi ojačati europski kapacitet u području poluvodiča, umjetne inteligencije, clouda i otvorenog koda.
