Europa jača inovacijsku uspješnost

Europska inovacijska uspješnost nastavlja se poboljšavati, a ukupni rezultat Europske unije porastao je 11,6 postotnih bodova od 2019., pokazuje Europska ljestvica uspješnosti u inoviranju za 2026. Rezultat označava gotovo desetljeće stabilnog rasta i potvrđuje otpornost europskog inovacijskog ekosustava u sve konkurentnijem globalnom okruženju.

Između 2025. i 2026. inovacijska uspješnost EU-a povećala se 1,7 postotnih bodova, nakon skromnijeg rasta od 0,5 bodova godinu ranije. Sve članice ostvarile su napredak, ali se njihova uspješnost znatno razlikuje. Švedska, Danska i Nizozemska ponovno predvode ljestvicu, nadmašuju prosjek EU-a i zadržavaju status inovacijskih lidera. Finska čuva snažnu i stabilnu četvrtu poziciju, dok je Malta ostvarila velik napredak i prešla prag za skupinu snažnih inovatora, s rezultatom između 100 i 125 posto prosjeka EU-a.

Izvan Europske unije Južna Koreja ostaje najinovativniji globalni konkurent, a slijedi je Kina, koja je posljednjih godina zabilježila najveće poboljšanje. Ovogodišnja ljestvica prvi put uključuje i Gruziju, što odražava proširenje dosega programa Obzor Europa, vodećeg europskog programa za istraživanje i inovacije.

„Europski inovacijski motor pokazao se otpornim. Svaka država članica poboljšala je svoju uspješnost od 2019., a ovogodišnja ljestvica pokazuje da se rast ponovno ubrzava. Međutim, globalna utrka sve je zahtjevnija i ne smijemo usporiti. Strategija za startupove i scaleupove, EU Inc. i budući Europski akt o inovacijama naš su odgovor kojim stvaramo uvjete da Europa predvodi inovacije u desetljećima koja dolaze“, rekla je Ekaterina Zaharieva, europska povjerenica za startupove, istraživanje i inovacije.

Europska ljestvica uspješnosti u inoviranju uspoređuje članice EU-a, susjedne europske zemlje i odabrane globalne konkurente na temelju 32 pokazatelja. Pokazatelji obuhvaćaju okvirne uvjete, ulaganja, inovacijske aktivnosti i učinke inovacija. Ljestvica je koristan alat za prepoznavanje relativnih snaga i slabosti nacionalnih istraživačkih i inovacijskih sustava. Hrvatska je u izdanju za 2026. svrstana među inovatorе u nastajanju i ostvaruje 69,2 posto prosjeka Europske unije. Među njezinim istaknutim prednostima navode se javno-privatne znanstvene publikacije, uvoz visokih tehnologija i izdaci za inovacije po zaposlenom.

Slabosti uključuju nisku razinu ulaganja rizičnog kapitala, skroman izvoz usluga intenzivnih znanjem i ograničenu državnu potporu istraživanju i razvoju u poduzećima. To pokazuje da rast broja projekata i istraživačke suradnje još nije u potpunosti pretvoren u snažniji tržišni rezultat. Europska komisija zbog toga naglašava važnost lakšeg financiranja startupova, bržeg širenja inovativnih kompanija i boljeg povezivanja istraživanja s industrijom. Globalna usporedba pokazuje da Europa zadržava snažnu znanstvenu i obrazovnu osnovu, ali sporije pretvara inovacije u velike tehnološke kompanije od SAD-a i dijela Azije. Daljnji napredak zato će ovisiti o dostupnosti kapitala, jedinstvenijem tržištu, kvalitetnim vještinama i sposobnosti brže komercijalizacije europskog znanja.