Komisija uvodi okvir koji najvišu razinu povjerljivosti podataka praktički zatvara za američke pružatelje, pozivajući se na rizik od „kill switcha“ i Cloud Act.
Europska komisija je predstavila paket tehnološke suverenosti čija je okosnica Cloud and AI Development Act (CADA), zakonodavni prijedlog kojim se uvodi jedinstveni okvir za procjenu suverenosti oblaka i umjetne inteligencije za europsku javnu upravu. Prijedlog dolazi u trenutku kada američke tvrtke drže oko 80 posto godišnje profesionalne potrošnje na oblak u EU, koncentraciju koju europski donositelji politika sve otvorenije opisuju kao stratešku ranjivost, a ne tek kao tržišnu preferenciju.
Jezgra CADA-e je četverorazinski okvir suverenosti. Svi pružatelji koji žele isporučivati usluge javnom sektoru moraju zadovoljiti barem prvu, najnižu razinu. Druga razina traži dokazivanje neovisnosti od trećih zemalja i transparentnost lanca opskrbe softverom, treća zahtijeva vlasništvo i kontrolu iz EU te dodatne kriterije poput državljanstva osoblja, a četvrta podrazumijeva potpunu transparentnost i kontrolu nad lancem opskrbe softverom bez ikakvog uplitanja treće zemlje. Izvršna potpredsjednica Komisije Henna Virkkunen izravno je rekla novinarima da bi američkim tvrtkama bilo teško dosegnuti najviše razine zbog američkog Cloud Acta, koji omogućuje da tijela progona traže korisničke podatke od američkih tvrtki bez obzira na to gdje su pohranjeni. Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen poručila je da si Europa ne može priuštiti ovisnost o drugima za tehnologije koje održavaju bolnice, energetske mreže i sigurnosne servise.
Okvir se vezuje na sektore koje već regulira direktiva NIS2 — energetika, zdravstvo, promet, vodoopskrba — uz dodatak nacionalne sigurnosti, upravljanja granicama, progona i obrane. Bitan detalj koji mijenja doseg jest mogućnost da i privatni subjekti, posebno oni regulirani kao „ključni subjekti“ prema NIS2, provode slične procjene rizika nad pružateljima usluga oblaka, pri čemu Komisija zadržava ovlast da kasnijim aktima to učini obveznim za pojedine sektore. Uz to, CADA uvodi „dodanu vrijednost Unije“ kao necjenovni kriterij u javnoj nabavi: pri odluci o pobjedniku natječaja tijela moraju vrednovati doprinosi li pružatelj jačanju europskog lanca opskrbe, koristi li tehnologije razvijene u EU i provodi li inovacije unutar Unije.
Razmjeri ovisnosti koje Komisija nastoji ispraviti vidljivi su iz njezinih vlastitih podataka — udio europskih pružatelja na domaćem tržištu oblaka pao je s otprilike 29 posto u 2017. na oko 15 posto u 2022. Paralelno, EU se prema procjenama Komisije suočava sa značajnim manjkom kapaciteta podatkovnih centara, koji koči primjenu AI-ja, pa CADA cilja na utrostručenje kapaciteta podatkovnih centara u sljedećih pet do sedam godina te na brže izdavanje dozvola i lakši pristup energiji i zemljištu.
Iako prijedlog tek mora proći zakonodavni postupak, on se ne odvija u praznom prostoru nego se nadovezuje na već aktivnu i isprepletenu regulatornu arhitekturu — Data Act i njegove zahtjeve za promjenu pružatelja oblaka, NIS2, financijski DORA režim te fazne obveze AI Acta. Nastaje „kaskada usklađenosti“ u kojoj svaka uredba pretpostavlja i nadograđuje drugu, a posljedica je okruženje znatne složenosti za multinacionalne kompanije. Financijski ulozi to potvrđuju: Gartner procjenjuje da će europska potrošnja na suvereni cloud IaaS narasti sa 6,9 milijardi dolara u 2025. na 12,6 milijardi u 2026. i približiti se 23,1 milijardi do 2027., što ukazuje na strukturni, a ne prolazni zaokret u nabavi.
Odjeci su podijeljeni. Iz američke perspektive restriktivna europska pravila tumače se kao prikriveni industrijski protekcionizam usmjeren protiv Amazona, Microsofta i Googlea, dok pojedini analitičari upozoravaju da bi potpuno povlačenje u pristup „Europa na prvom mjestu“ moglo kontinent ostaviti slabijim ako izostane ambicija da se europska tehnologija i izvozi. Za regionalno tržište, uključujući Hrvatsku, paket otvara konkretno pitanje: domaća javna uprava i operateri kritične infrastrukture morat će procjenjivati suverenost svojih pružatelja oblaka, što europskim i lokalnim igračima stvara prostor, a velikim američkim platformama nameće potrebu za suverenim arhitekturama isporučenim kroz lokalne entitete i partnerstva.
Europska komisija je predstavila paket tehnološke suverenosti čija je okosnica Cloud and AI Development Act (CADA), zakonodavni prijedlog kojim se uvodi jedinstveni okvir za procjenu suverenosti oblaka i umjetne inteligencije za europsku javnu upravu.
Tvrtka ANIQ, prva akcelerirana tvrtka Poduzetničkog inkubatora PISMO powered by A1, službeno je predstavila projekt RAGNA - istraživačko-razvojni projekt vrijedan više od 2,5 milijuna eura kojim će, u suradnji sa Sveučilištem Algebra Bernays i tvrtkom Protopixel, razvijati inovativnu AI platformu za upravljanje Game Design Dokumentom (GDD), jednim od ključnih alata u procesu razvoja videoigara. Početak projekta obilježen je početnom konferencijom i panel raspravom održanom u Novskoj.
SoftBank je lansirao kibernetički sigurnosni proizvod temeljen na OpenAI modelima, čime je dodatno ojačana teza da se generativni AI sve brže pretvara iz horizontalne tehnologije u vertikalne, komercijalno definirane enterprise proizvode. Sama objava važna je zato što dolazi od velike telekom i tehnološke grupe koja AI ne pozicionira samo kao interni alat za učinkovitost, nego kao tržišni sigurnosni proizvod s konkretnom poslovnom logikom. Time se potvrđuje i širi tržišni trend: veliki operatori, sistem integratori i tehnološki konglomerati žele zauzeti dio vrijednosnog lanca u kojem se spajaju AI modeli, poslovni podaci i sigurnosne operacije.
