TEHNOLOŠKA BAŠTINA

Ericsson Nikola Tesla donirao telegrafski komplet Tehničkom muzeju Nikola Tesla

Povodom 170. obljetnice rođenja Nikole Tesle, Ericsson Nikola Tesla darovao je zagrebačkom Tehničkom muzeju autentičan telegrafski komplet s prijelaza iz 19. u 20. stoljeće. Eksponat će obogatiti zbirku telegrafije i telefonije te stalni postav Komunikacijska odiseja. Donacija povezuje hrvatsku telekomunikacijsku baštinu s razvojem suvremenih digitalnih mreža.

Ericsson Nikola Tesla donirao telegrafski komplet Tehničkom muzeju Nikola Tesla

Povodom 170. obljetnice rođenja Nikole Tesle, Ericsson Nikola Tesla donirao je Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu vrijedan i autentičan telegrafski komplet s prijelaza iz 19. u 20. stoljeće. Donacijom su dodatno obogaćeni Zbirka telegrafije i telefonije te stalni postav Komunikacijska odiseja.

Donacija se sastoji od Morseova zapisnog telegrafa koji je proizvela ugledna bečka tvrtka Leopolder & Sohn, jedan od najpoznatijih proizvođača telegrafske i telefonske opreme u Austro-Ugarskoj Monarhiji. Komplet uključuje prijamnik, telegrafski taster, zvučnik za primanje poruka sluhom, linijski miliampermetar za praćenje jakosti struje u telegrafskoj liniji te telegrafsku prespojnu ploču. Ti dijelovi zajedno prikazuju osnovnu opremu potrebnu za slanje, primanje i nadzor telegrafskog prometa u razdoblju kada su telekomunikacije počele povezivati ljude, gradove i države na dotad nezamisliv način.

Donacija za Ericsson Nikolu Teslu ima posebno simboličko značenje. Kompanija desetljećima razvija napredna komunikacijska i digitalna rješenja te pridonosi tehnološkoj transformaciji društva, a u svom nazivu nosi nasljeđe jednog od najvećih svjetskih inovatora. Očuvanje tehnološke baštine i promicanje znanja o razvoju komunikacijskih tehnologija dio su odgovornosti kompanije prema zajednici, ali i priznanje pionirima čiji su izumi postavili temelje današnjeg digitalnog svijeta.

„Od telegrafa do umjetne inteligencije, tehnologija je oduvijek bila pokretačka snaga povezivanja ljudi, ideja i napretka. Kao kompanija koja nosi ime Nikole Tesle i sudjeluje u oblikovanju budućnosti komunikacija, predani smo očuvanju vrijednih svjedočanstava tehnološkog razvoja i njihovu približavanju široj javnosti i budućim generacijama“, izjavio je Siniša Krajnović, predsjednik Uprave Ericssona Nikole Tesle.

Ove se godine obilježava i druga važna telekomunikacijska obljetnica - 150 godina od dodjele prvog službenog hrvatskog patenta Ferdinandu Kovačeviću, pioniru hrvatske telegrafije. Kovačević je, poput Nikole Tesle, rođen u Smiljanu, a njegov patent za uvođenje dupleksne veze omogućio je istodobno slanje više poruka istim vodičem, što je u ono vrijeme predstavljalo velik tehnološki iskorak.

Vrijedi podsjetiti da je telegrafija označila početak modernih komunikacija u Hrvatskoj. Prvi hrvatski brzojav, poslan iz Zagreba, primio je ban Josip Jelačić u Beču još 1850. godine. Telegrafski uređaji poput doniranog kompleta koristili su se od druge polovice 19. stoljeća do razdoblja nakon Drugoga svjetskog rata, a na pojedinim mjestima i znatno dulje.

Donirani komplet zato nije samo muzejski eksponat, nego i vrijedan podsjetnik na razvoj komunikacijskih tehnologija, od Morseova koda zapisivanog na papirnatoj vrpci do današnjih globalnih digitalnih mreža. Taj neprekinuti lanac inovacija povezuje pionire telekomunikacija s današnjim stvarateljima digitalne budućnosti, među kojima Ericsson Nikola Tesla zauzima važno mjesto.

Telegrafija je bila prva komunikacijska tehnologija koja je pouzdano odvojila brzinu prijenosa poruke od brzine fizičkog prijevoza. Uvođenje električnog telegrafa u 19. stoljeću promijenilo je upravljanje državom, trgovinu, novinarstvo i sigurnost prometa. Morseov sustav pretvarao je slova i brojeve u kratke i duge električne impulse koji su se mogli zapisivati ili prepoznavati zvukom. Zapisni telegrafi stvarali su papirnatu vrpcu, što je omogućavalo naknadnu provjeru primljene poruke. Hrvatska se rano uključila u europske telegrafske mreže, a veza Zagreba i Beča iz 1850. bila je važan infrastrukturni korak.

Ferdinand Kovačević pridonio je učinkovitijoj uporabi vodiča dupleksnim prijenosom, odnosno istodobnim slanjem poruka u oba smjera. Takva poboljšanja bila su preteča kasnijeg multipleksiranja, koje je danas temelj optičkih i mobilnih mreža. Muzejski eksponati omogućuju posjetiteljima da vide kako su današnji koncepti kodiranja, prijenosa i nadzora nastali iz mehaničkih i elektromagnetskih sustava. Očuvanje izvorne opreme važno je i za istraživače jer dokumentira materijale, konstrukcijske postupke i radne navike određenog razdoblja. Donacija zato istodobno čuva nacionalnu tehnološku baštinu i pokazuje kontinuitet između ranih telekomunikacija, interneta i suvremene umjetne inteligencije.