Energetska učinkovitost u zgradama na vrhu infrastrukturnih prioriteta

Energetska učinkovitost u objektima i zgradama postala je infrastrukturni prioritet broj jedan za organizacije koje je žele iskoristiti za dekarbonizaciju i jačanje konkurentnosti, pokazuje istraživanje Siemensa. U odnosu na 2023. godinu, ova je tema značajno napredovala, skočivši sa sedmog mjesta na vrh ljestvice prioriteta.

Uz to, veći udio ispitanika navodi da su proizvodnja energije iz obnovljivih izvora na lokaciji te elektrifikacija grijanja i hlađenja sada u zreloj ili naprednoj fazi, u usporedbi s nalazima iz 2023. godine. Istraživanje pokazuje da više od polovice ispitanika planira povećati ulaganja u energetsku učinkovitost (57 posto), pametne tehnologije za zgrade (55 posto) te elektrifikaciju zgrada (54 posto) u nadolazećoj godini.

Unatoč činjenici da mnoge energetske obnove nude snažan povrat ulaganja, glavne prepreke napretku u ostvarivanju ciljeva energetske učinkovitosti od 2023. godine i dalje su povezane s troškovima, uključujući nedostatak kapitala, rast cijena energije te visoke troškove nove opreme i tehnologija. Digitalne tehnologije pritom se pokazuju ključnima za ubrzavanje ove transformacije. Više od polovice ispitanika (55 posto) navodi da digitalizacija ima snažan ili transformacijski učinak na energetsku učinkovitost, pri čemu 56 posto očekuje smanjenje troškova, a 55 posto ističe poboljšanje zdravlja i sigurnosti zaposlenika.

„Zgrade se sve više prepoznaju kao strateška imovina u infrastrukturnoj tranziciji, pri čemu tehnologije poput umjetne inteligencije, digitalnih platformi i autonomnih sustava djeluju kao katalizatori“, izjavila je Susanne Seitz, izvršna direktorica za zgrade u Siemens Smart Infrastructure. „Kada je riječ o autonomnim sustavima, organizacije jasno očekuju iskorake u energetskoj učinkovitosti, pametnijem otkrivanju anomalija, snažnijoj fizičkoj sigurnosti te zdravijim i ugodnijim prostorima za korisnike. Upravo je to smjer kojim idemo u Siemensu, stvarajući autonomne zgrade usmjerene na čovjeka koje bolje služe ljudima.“

Međutim, samo polovica organizacija (50 posto) trenutačno raspolaže podacima potrebnima za donošenje informiranih odluka o dekarbonizaciji, što dodatno naglašava potrebu za implementacijom naprednih tehnologija u zgradama. Nakon snažnog povrata ulaganja, povećana transparentnost prepoznata je kao druga najveća korist pametnih tehnologija za zgrade, jer pomaže organizacijama da razumiju svoje energetske i emisijske profile, planiraju obnove te optimiziraju održavanje.

Rast važnosti energetske učinkovitosti u zgradama uklapa se u šire globalne ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova i postizanja klimatske neutralnosti. Zgrade u Europskoj uniji odgovorne su za značajan udio ukupne potrošnje energije i emisija CO₂, zbog čega su u fokusu regulatornih inicijativa poput revidirane Direktive o energetskoj učinkovitosti zgrada. Digitalni sustavi upravljanja energijom, napredna automatizacija i analitika u stvarnom vremenu omogućuju preciznije praćenje potrošnje i brže donošenje odluka. 

Umjetna inteligencija dodatno pomaže u prediktivnom održavanju i optimizaciji rada sustava grijanja, hlađenja i rasvjete. Sve veća integracija obnovljivih izvora energije i sustava za pohranu dodatno povećava otpornost zgrada na volatilnost cijena energije. Investitori i vlasnici nekretnina sve češće prepoznaju da energetski učinkovite zgrade imaju veću tržišnu vrijednost i privlače kvalitetnije korisnike. 

Pritom se energetska učinkovitost sve više promatra kao dugoročna strateška investicija, a ne samo trošak. Razvoj pametnih i autonomnih zgrada također doprinosi kvaliteti radnog i životnog okruženja. Očekuje se da će u idućim godinama upravo kombinacija digitalizacije, elektrifikacije i obnovljivih izvora definirati standarde moderne infrastrukture.