Elon Musk: Za deset ili 20 godina više nećemo morati raditi, sve će za nas raditi AI i roboti

Elon Musk je na nedavnom investicijskom forumu u Washingtonu izjavio da će u narednih deset do 20 godina rad postati opcionalan, usporedivši odluku o zaposlenju s napornijim održavanjem povrtnjaka.

"Moje predviđanje je da će rad biti opcionalan. Bit će to poput igranja sporta ili videoigre ili nečeg sličnog", rekao je Musk. "Ako želite raditi, to je isto kao kad možete otići u trgovinu i jednostavno kupiti povrće, ili možete uzgajati povrće u vlastitom dvorištu. Puno je teže uzgajati povrće u dvorištu, ali neki ljudi to i dalje rade jer vole uzgajati povrće."

Prema Musku, budućnost u kojoj je rad opcionalan bit će rezultat milijuna robota u radnoj snazi koji će pokrenuti val povećane produktivnosti. Tehnološki mogul, čije se bogatstvo procjenjuje na oko 681 milijardu dolara, nedavno je potaknuo širenje Tesle izvan električnih vozila, radeći na objedinjavanju svojih širokih poslovnih interesa u širu viziju budućnosti pogonjene umjetnom inteligencijom i robotima. To uključuje njegov cilj da 80 posto vrijednosti Tesle dolazi od robota Optimus, unatoč stalnim kašnjenjima u proizvodnji humanoidnih robota.

Ova automatizacija donijet će i druge koristi, uvjeren je Musk. Predvidio je da će njegovi automati nadmašiti ljudske kirurge po brojnosti unutar desetljeća. Ova poboljšanja u medicinskoj skrbi premašila bi razinu usluge koju prima predsjednik.

Za mnoge, ideja automatizirane budućnosti nije tako svijetla, posebno usred zabrinutosti i ranih dokaza da AI zamjenjuje početne poslove, što možda doprinosi problemima Gen Z-a na tržištu rada i stagnaciji rasta prihoda - više nalik noćnoj mori nego utopijskom snu.

Ali, Musk je nedavno sugerirao i da bi svi imali "univerzalni dohodak", ne "temeljni" kako se inače priča nego "visoki". Objasnio je da bi on mogao održavati svijet bez nužnog rada, iako nije ponudio detalje o funkcioniranju tog sustava. Njegovo razmišljanje podsjeća na stav izvršnog direktora OpenAI-ja Sama Altmana, koji se zalaže za univerzalni temeljni dohodak, odnosno redovite bezuvjetne isplate novca svakog mjeseca svima.

Je li Muskova vizija moguća?

Prema ekonomistima, stvaranje svijeta kakav Musk opisuje bit će izazovno. Prvo je pitanje hoće li tehnologija za automatizaciju poslova biti dostupna i pristupačna u sljedećih nekoliko desetljeća. Iako cijena AI-ja pada, robotika je i dalje vrlo skupa, što otežava njezino skaliranje, kaže Ioana Marinescu, ekonomistica i izvanredna profesorica javne politike na Sveučilištu u Pennsylvaniji, koja je s kolegom Konradom Kordingom prošle godine objavila rad u Brookings Institutionu.

Primjerice, platforma za upravljanje AI troškovima Ramp u travnju 2025. navela je da tvrtke sada plaćaju 2,50 dolara za milijun tokena - osnovnu jedinicu za pogon AI-ja - u usporedbi s deset dolara godinu ranije. Rekla je da AI brzo napreduje. Veliki jezični modeli mogu se primijeniti na mnoge uredske profesije, dok su fizički strojevi, koji su potrebni za automatizirani rad, ne samo skuplji, nego i vrlo specijalizirani, što usporava njihovu primjenu na radnom mjestu.

Marinescu se slaže s Muskovom vizijom potpune automatizacije rada kao budućnosti, ali sumnja u njegov vremenski okvir - ne samo zbog ograničenja robotike, već i zato što usvajanje AI-ja na radnom mjestu još uvijek nije tako brzo kako se očekivalo, unatoč nedavnim tehnološkim otkazima. Izvješće Yale Budget Laba iz listopada 2025. pokazalo je da od javnog lansiranja ChatGPT-a u studenom 2022. šire tržište rada nije doživjelo vidljiv poremećaj zbog AI automatizacije.

Tu je i pitanje što će ove velike promjene u radu značiti za milijune - ili možda milijarde - ljudi bez posla. Čak i uz prepoznatu potrebu za univerzalnim temeljnim dohotkom, pronalaženje političke volje za njegovu provedbu sasvim je drugo pitanje, rekao je Samuel Solomon, docent ekonomije rada na Sveučilištu Temple. Smatra da će politička struktura koja podupire transformiranu radnu snagu biti jednako važna kao i tehnološka.

"AI je već stvorio ogromno bogatstvo i nastavit će ga stvarati", rekao je Solomon. "Ali mislim da je ključno pitanje: hoće li to biti uključivo? Hoće li stvoriti uključivi prosperitet? Hoće li stvoriti uključivi rast? Hoće li svi imati koristi?"

Postojeći sustavi, čini se, povećali su jaz između bogatih i siromašnih tijekom ove AI industrijske revolucije, počevši s Muskova kompenzacijskog paketa od bilijun dolara. Rastući AI balon također je istaknuo klasne razlike, pri čemu se očekivanja zarade za Magnificent Seven revidiraju naviše zbog AI buma, dok se očekivanja za ostatak S&P 493 revidiraju naniže.

Rješavanje složene logistike svijeta u kojem je rad opcionalan jedno je pitanje. Drugo je pitanje žele li ljudi to uopće.

"Ako se ekonomska vrijednost rada smanji do te mjere da rad više nije jako koristan, morat ćemo ponovno razmisliti kako je naše društvo strukturirano", izjavio je Anton Korinek, profesor i direktor inicijative Economics of Transformative AI na Sveučilištu Virginia.

Korinek je naveo istraživanja, poput znamenite studije Harvardova sveučilišta iz 1938. koja je pokazala da ljudi dobivaju zadovoljstvo iz smislenih odnosa. Većina tih odnosa danas dolazi iz posla, rekao je. U Muskove zamišljenoj budućnosti, buduće generacije morat će promijeniti način stvaranja smislenih odnosa.

Musk je ponudio i vlastito viđenje egzistencijalne budućnosti ljudi na konferenciji Viva Technology 2024.

"Pitanje će zapravo biti pitanje smisla: ako računala i roboti mogu sve raditi bolje od vas, ima li vaš život smisao", kazao je. "Mislim da možda još uvijek postoji uloga za ljude — da mi možda dajemo smisao AI-ju."