Ekholm upozorava Europu na opasnosti za suverenitet

Izvršni direktor Ericssona Börje Ekholm upozorio je da je nastojanje Europske unije da smanji ovisnost o američkoj tehnologiji i krene putem digitalnog suvereniteta opasno za kontinent. Iako je svjestan da su odnosi između SAD-a i EU-a sve napetiji, Ekholm smatra da je nužan oprez.

Govoreći za Bloomberg na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu, Ekholm je rekao da je zabrinut zbog cjelokupnog narativa u Europi te dodao da ne vjeruje kako kontinent danas može postići stvarni suverenitet. Ericsson i Nokia profitirali su od ograničenja nametnutih Huaweiju i ZTE-u zbog sigurnosnih razloga, što je inicijativa koju su izvorno predvodile Sjedinjene Američke Države, a koja je rezultirala zabranama opreme kineskih dobavljača na više tržišta.

U eri umjetne inteligencije pozivi da Europa postane neovisna i o američkoj tehnologiji postaju sve glasniji, pri čemu veliki operatori na kontinentu zahtijevaju regulatorne reforme kako bi digitalni suverenitet postao strateški prioritet. Pozivi da EU prijeđe na domaće dobavljače AI čipova i usluga dodatno su se pojačali nakon što je američki predsjednik Donald Trump zaprijetio uvođenjem carina državama članicama koje se protive njegovim zahtjevima da Danska prenese kontrolu nad Grenlandom.

Ekholm, međutim, nije uvjeren u takav smjer, upozoravajući da bi izgradnja europskih alternativa tehnologiji proizvedenoj u SAD-u dovela ne samo do viših cijena, već i do produbljivanja raskola s administracijom predsjednika Trumpa. Dodao je kako se nada da s europske strane neće doći do pretjerane reakcije. Prvi čovjek Ericssona izjavio je još 2024. da bi kompanija mogla razmotriti preseljenje svog sjedišta iz Švedske u Sjedinjene Američke Države.

Rasprava o tehnološkom suverenitetu u Europi intenzivirala se posljednjih godina u kontekstu geopolitičkih napetosti, poremećaja u globalnim opskrbnim lancima i ubrzanog razvoja umjetne inteligencije. Europske institucije sve više ističu potrebu za jačanjem vlastitih kapaciteta u poluvodičima, oblaku i podatkovnoj infrastrukturi, što je vidljivo kroz inicijative poput europskih fondova za čipove i strateških industrijskih politika. Istodobno, europska tehnološka industrija i telekom operatori upozoravaju da potpuna autonomija u kratkom roku nije realna zbog duboke integriranosti s američkim ekosustavom. 

Analitičari ističu da SAD trenutačno dominira ključnim segmentima, uključujući napredne AI čipove, softverske platforme i hiperskalerske usluge u oblaku. Pokušaji brze zamjene tih tehnologija domaćim rješenjima mogli bi rezultirati većim troškovima za poduzeća i krajnje korisnike. S druge strane, zagovornici suvereniteta naglašavaju da dugoročna ovisnost nosi sigurnosne i strateške rizike. U praksi se sve češće govori o uravnoteženom pristupu koji kombinira diversifikaciju dobavljača, jačanje europskih kapaciteta i zadržavanje otvorenih transatlantskih odnosa.

 Regulativa i industrijska politika pritom igraju ključnu ulogu u usmjeravanju ulaganja i inovacija. Kako se globalno tehnološko natjecanje dodatno zaoštrava, Europa se suočava s izazovom definiranja realistične strategije koja neće ugroziti konkurentnost gospodarstva. Upravo ta dilema čini pitanje digitalnog suvereniteta jednim od ključnih strateških tema za sljedeće desetljeće.