ECB uvodi blockchain tehnologiju za poravnjanja

Europska središnja banka ubrzava pripreme za ulazak u eru blockchain poravnanja, s jasnim ciljem da već 2026. omogući namiru transakcija u središnjoj banci na DLT infrastrukturi i time otkloni jednu od ključnih prepreka za razvoj tržišta tokenizirane imovine u eurozoni. Istodobno, tehničke pripreme za digitalni euro su završene, a odluka o njegovom uvođenju seli se iz Frankfurta na političku razinu Bruxellesa i Strasbourga.

U kratkom roku ECB kreće s projektom Pontes, jedinstvenim rješenjem za cijeli Eurosustav koje će povezati tržišne DLT platforme s postojećim TARGET uslugama i omogućiti da se tokenizirane transakcije poravnavaju u novcu središnje banke. Pilot-faza Pontesa planirana je do kraja trećeg tromjesečja 2026., a iz ECB-a poručuju da se ne radi o eksperimentu koji će nestati, nego o sustavu koji se dalje razvija i ostaje kao trajna interoperabilna infrastruktura.

Dugoročno, projekt Appia zamišljen je kao integriraniji ekosustav koji će na jednoj zajedničkoj arhitekturi objediniti središnjobankovni novac, novac komercijalnih banaka i druge financijske instrumente, stvarajući temelje za paneuropsko tržište digitaliziranog kapitala. Appia cilja na lansiranje oko 2028. te će, uz kontinuirane konzultacije s tržištem, istražiti modele zajedničkog “shared ledger” okruženja prilagođenog globalnim operacijama financijskih institucija.

Ova strategija naslanja se na opsežnu eksperimentalnu fazu u kojoj je Eurosustav između svibnja i studenoga 2024. s 64 tržišna sudionika iz devet jurisdikcija testirao poravnanje DLT transakcija u novcu središnje banke. U tim je eksperimentima namireno oko 1,6 milijardi eura u probnim transakcijama, pri čemu su banke i tržišna infrastruktura jasno istaknule da je upravo pristup sigurnom novcu središnje banke ključan preduvjet skaliranja digitalne imovine.

Na temelju tog feedbacka, ECB je formalizirao dvotračnu cestovnu kartu: u idućih 18 mjeseci dovršit će se tehničke specifikacije Pontesa, otvoriti konzultacije o ciljnoj arhitekturi Appije i izdati smjernice za nove eksperimente s DLT-om. Time se tržišnim akterima šalje signal predvidljivosti – regulator i operator infrastrukture ne zaustavljaju inovacije, već nastoje standardizirati temelje na razini cijele eurozone.

Za ECB je ovo više od tehničkog projekta: radi se o odgovoru na fragmentaciju platnih sustava, ubrzanu tokenizaciju i uspon privatnih stabilnih kriptovaluta, osobito onih vezanih uz američki dolar. Bez tokeniziranog novca središnje banke, upozorava Piero Cipollone, buduća DLT tržišta oslanjala bi se na niz privatnih namirbenih rješenja, ponovno uvodeći kreditni rizik i potencijalno potkopavajući monetarni suverenitet Europe.

Christine Lagarde u više je navrata naglasila da je cilj osigurati da u digitalnom dobu postoji javna valuta koja ostaje sidro stabilnosti financijskog sustava. ECB je, kako ističe, svoj tehnički dio posla završio, a sada je na Vijeću EU-a i Europskom parlamentu da prijedlog digitalnog eura pretoče u zakon ili ga izmijene.

Infrastruktura za digitalni euro dovršena je i tehnički operativna, uključujući mehanizme zaštite privatnosti i ograničenja držanja kojima se nastoji očuvati uloga banaka u kreditnoj intermedijaciji. Ako zakonodavci potvrde regulativni okvir do 2026., prvi probni korisnički slučajevi mogli bi krenuti 2027., a Eurosustav procjenjuje da bi prva izdanja digitalnog eura bila realna oko 2029. godine.

Procijenjeni razvojni troškovi do 2029. iznose oko 1,3 milijarde eura, uz godišnje operativne rashode od približno 320 milijuna eura, što jasno pokazuje da digitalni euro i DLT poravnanje ECB promatra kao stratešku infrastrukturu, a ne kao kratkoročan eksperiment. Za europski financijski sektor, uključujući banke i tržišne platforme u Hrvatskoj, to znači da je sada pravi trenutak za prilagodbu poslovnih modela – jer nova generacija tržišne infrastrukture u Europi dobiva konkretne rokove i oblik.