Data centar industrija treba pomoć i razumijevanje države

Ključan trend u industriji data centara je da umjetna inteligencija fundamentalno mijenja arhitekturu i zahtjeve data centara. Specijalizirani AI data centri predstavljaju najbrže rastući segment tržišta, s vrijednošću od 15,02 milijarde dolara u 2024. godini i projekcijama rasta na 93,60 milijardi dolara do 2032. godine, što odgovara CAGR-u od 26,83 posto. Hyperscale data centri, koji čine okosnicu AI infrastrukture, također bilježe izvanredan rast - vrijednost tržišta dosegla je 162,79 milijardi dolara u 2024. godini s projekcijom rasta na 608,54 milijardi dolara do 2030. godine, uz CAGR od 24,6 posto.

Kako bi se Hrvatska uključila u taj vlak mora krenuti jače u izgradnju data centara, u čemu može pomoći Hrvatska udruga data centara koja zastupa interese industrije. Sastanak europskih udruga održan je tijekom Vertiv Weeka u talijanskom Tognanu, a direktor jednog od vodećih hrvatskih podatkovnih operatera DataBoxa i potpredsjednik Hrvatske udruge podatkovnih centara (HDDCA) Filip Olujić za ICTbusiness.info ističe kako je bliska suradnja s državom, posebno s nadležnim ministarstvima, ključna za daljnji razvoj industrije podatkovnih centara u Hrvatskoj.

„Naš je cilj surađivati što intenzivnije s Ministarstvom i ostalim državnim institucijama. Vidimo da država sve više prepoznaje važnost digitalnog gospodarstva i vjerujemo da ćemo u zajedničkom dijalogu pronaći rješenja za brži i strukturiraniji razvoj sektora. Hrvatska sve više postaje digitalno orijentirana, a podatkovni centri postaju temelj digitalnog suvereniteta zemlje“, rekao je Olujić.

Govoreći iz perspektive vlastite tvrtke, koja trenutno razvija novi, veliki podatkovni centar, istaknuo je kako su izazovi s kojima se suočavaju jednaki za sve operatere na tržištu. „Zato smo se i udružili – da svi pušemo u ista jedra. Bez obzira na mikrolokaciju, svi dijelimo iste infrastrukturne i regulatorne izazove. Vjerujem da ćemo, ako više kompanija uđe u ovakve investicije, zajedno doprinijeti razvoju domaće digitalne suverenosti i jačanju hrvatskog digitalnog ekosustava“, pojašnjava Olujić.

Novi data centar koji njegova tvrtka gradi bit će dizajniran tako da odgovori na aktualne tržišne potrebe i trendove, uključujući sve veće zahtjeve koje donosi umjetna inteligencija. „Trenutačno u Hrvatskoj standardne gustoće snage po ormaru iznose između 3,5 i 5,5 kilovata. Mi u postojećem centru radimo proširenje koje će omogućiti do 10 kilovata po ormaru, što je dosad najveća gustoća u zemlji. To je dostatno za početna AI okruženja, ali nije jedini razlog ulaganja – klasična IT infrastruktura također postaje energetski zahtjevnija. U novom centru planiramo prostorije s još većim kapacitetima po ormaru, kako bismo mogli paralelno podržavati i konvencionalne IT sustave i AI infrastrukturu“, pojašnjava Olujić.

Na pitanje o očekivanjima od države, naglasio je nekoliko ključnih područja u kojima bi institucionalna podrška bila presudna. „Prije svega, očekujemo jasnije smjernice u procesu ishođenja dozvola. Potrebno je da država prepozna kako podatkovni centri nisu obični poslovni, proizvodni ili industrijski objekti – oni su tvornice podataka i informacija, strateška infrastruktura. To treba biti jasno definirano i u zakonodavnom okviru“, poručuje Olujić.

Drugo važno područje odnosi se na obrazovanje i razvoj stručnih kadrova. „Treba ojačati suradnju s fakultetima i obrazovnim institucijama kako bi se studenti upoznali s tehnologijama koje se koriste u modernim podatkovnim centrima – od elektroenergetike do strojarstva i sustava hlađenja. Naša industrija može biti izvrstan primjer primijenjenog znanja, a to će dugoročno pomoći u stvaranju potrebnih talenata“, ističe Olujić.

On zaključuje da bez koordinirane suradnje između države, obrazovnog sustava i industrije neće biti moguće dugoročno osigurati održiv rast tržišta podatkovnih centara u Hrvatskoj, niti ostvariti ciljeve digitalne suverenosti i tehnološke otpornosti zemlje.