Čini se da nas ChatGPT prestiže u svemu. Bolji je pjesnik, matematičar i programer od nas. No, ne brinite, istraživači sa Sveučilišta u Amsterdamu otkrili su jedno područje u kojem umjetna inteligencija još uvijek zaostaje za ljudima, a sve se svodi na jednostavan koncept s kojim se naš mozak svakodnevno susreće.
Kad pogledate planinsku stazu, prometnu cestu ili vijugavu rijeku, vaš mozak gotovo trenutačno može odrediti kako je moguće kretati se tim prostorom, pješice, biciklom, plivanjem ili zaključiti da prolaz jednostavno nije moguć. Taj proces donošenja odluka moguć je zahvaljujući jedinstvenim obrascima aktivnosti u mozgu. Iako umjetna inteligencija u mnogočemu uspješno oponaša ljudsko odlučivanje, u ovom slučaju to joj još uvijek ne polazi za rukom.
Tim znanstvenika koristio je MRI skenere kako bi bolje razumio što se događa u mozgu u situacijama navigacije kroz prostor. Sudionici su tijekom skeniranja gledali razne fotografije interijera i eksterijera. Zadatak im je bio da pritiskom na tipku označe poziva li ih prizor na hodanje, vožnju bicikla, vožnju automobilom, plivanje, vožnju čamcem ili penjanje. Dok su rješavali zadatak, mjerila se njihova moždana aktivnost.
Aktivnost mozga sudionika pokazala je da su prepoznavali i što je prikazano na slici, i na koji se način s prikazanim može stupiti u interakciju. Znanstvenici su zatim željeli usporediti kako se AI algoritmi nose s ovim zadatkom u usporedbi s ljudskim mozgom. Koristili su modele za prepoznavanje slika i GPT-4. Rezultati su pokazali da su modeli bili lošiji u predviđanju mogućih radnji. Kada su modeli bili posebno trenirani za prepoznavanje akcija, donekle su mogli približiti ljudske prosudbe, ali obrasci aktivnosti u ljudskom mozgu nisu odgovarali unutarnjim kalkulacijama AI modela.
To se nije događalo samo kod osnovnih modela bez dodatnog treniranja. Čak ni najnapredniji AI sustavi nisu davali iste odgovore kao ljudi, i to unatoč činjenici da se radi o zadatku koji je ljudima sasvim prirodan. No zašto je to uopće važno? ChatGPT ne mora prelaziti rijeke ili izbjegavati prometne ulice. Međutim, kako umjetna inteligencija sve više ulazi u svakodnevni život, ovakvi će se problemi početi sve češće javljati. AI chatbotovi već se koriste u razgovorima putem videa i zvuka uživo, a umjetna inteligencija ulazi i u područja poput autonomnih vozila, robotike i zdravstvene skrbi.
Kako tehnologija postaje sve naprednija, otkrivamo područja u kojima se AI još uvijek muči s razmišljanjem na način sličan ljudskom. Drugim riječima, teško joj je učinkovito se ponašati u svijetu za koji je zapravo dizajnirana. Naravno, ChatGPT i slični modeli vjerojatno će uskoro naučiti kako se nositi s prostornom orijentacijom i kretanjem kroz složena okruženja.