Carine mogu preusmjeriti američko tržište prema južnokorejskim TV markama

Izvješće analitičke kuće Omdia otkriva da su vodeći proizvođači televizora u SAD-u bili spremni za snažan rast isporuka u 2025. godini. Međutim, promjenjive geopolitičke napetosti i nove carinske politike dramatično mijenjaju konkurentski krajolik američkog tržišta televizora. Zahvaljujući velikim proizvodnim kapacitetima u Meksiku, Samsung i LG u dobroj su poziciji da preuzmu tržišni udio od kineskih marki poput Hisensea i TCL-a, čiji bi rast mogao biti usporen ograničenim proizvodnim kapacitetima Meksika.

Objave o novim carinama iz travnja 2025., koje uključuju i do 145 posto carina na uvoz iz Kine, kao i dodatne carine na proizvode iz Vijetnama i Tajlanda, izazvale su ozbiljne poremećaje u lancima opskrbe unutar američke industrije televizora. Iako je američko tržište televizora djelomično bilo zaštićeno recipročnim carinskim politikama bivšeg predsjednika Trumpa, zahvaljujući preusmjeravanju proizvodnje u Meksiko još od 2019., najnovije mjere znatno su pojačale pritisak.

Povoljni carinski izuzeci Meksika u sklopu Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini (USMCA) i dalje koriste proizvođačima televizora, pod uvjetom da zadovolje kriterije o podrijetlu proizvoda i da najmanje 60 posto vrijednosti dolazi iz regije. Zbog toga proizvođači koji su razmatrali premještanje proizvodnje u jugoistočnu Aziju sada zadržavaju operacije u Meksiku. Danas čak 65 posto svih televizora prodanih u SAD-u dolazi iz Meksika.

Hisense i TCL, koji su bili u fazi snažnog globalnog širenja, zamrznuli su ulaganja u Vijetnam zbog novih carinskih pravila. Walmartov brend Onn, koji se djelomično sastavlja u SAD-u, mogao je profitirati da je Meksiko bio pogođen carinama. No, s obzirom na to da je Meksiko izuzet, marke s velikom proizvodnjom u toj zemlji, poput Samsunga i LG-a, sada su u prednosti. U međuvremenu, Vizio i Onn suočeni su s rizikom gubitka tržišnog udjela jer ovise o nabavi iz Azije, a imaju ograničene proizvodne kapacitete u SAD-u.

U segmentu televizora po veličini, Samsung i LG dominiraju u kategoriji većih modela (od 65 do 85/86 inča) na američkom tržištu, dok kineske marke predvode u ponudi jeftinijih i manjih do srednjih modela. Budući da carine ugrožavaju pristupačnost manjih televizora iz Azije, južnokorejske marke mogle bi iskoristiti priliku za širenje i u taj segment. Iako su ti manji modeli manje profitabilni, Samsung i LG mogu nadoknaditi vrijednost putem svojih pametnih platformi kao što su Tizen i webOS.

Unatoč nestabilnoj situaciji na tržištu, šira industrija zaslona usvaja opreznu strategiju iščekivanja, izbjegavajući velike promjene u proizvodnji dok se ne uspostave jasnije politike. „Resursi u opskrbnom lancu Meksika postaju ključna konkurentska prednost na američkom tržištu. Samsung i LG najbolje su pozicionirani za iskorištavanje tih resursa, povećanje proizvodnje i očuvanje marži u uvjetima volatilnih carinskih mjera,” izjavila je Deborah Yang, glavna analitičarka u Omdijinoj istraživačkoj jedinici za zaslone.

Ovo preusmjeravanje tržišta odražava dublje promjene u globalnoj elektroničkoj industriji, gdje politika sve češće nadilazi čistu ekonomsku logiku. SAD već godinama pokušava smanjiti ovisnost o kineskom hardveru, a televizori su sada došli pod sličan fokus kao i poluvodiči.

Prema analizama IDC-a, očekuje se da će udio kineskih marki na američkom tržištu televizora do kraja 2025. pasti za oko 20 posto, dok bi Samsung i LG mogli ostvariti dvoznamenkasti rast. Omdia također ističe da bi se ukupna struktura cijena televizora mogla promijeniti – veliki modeli mogli bi postati relativno jeftiniji od malih, zbog razlike u tarifnim opterećenjima.

U praksi to znači i promjenu potrošačkih navika, jer će kupci češće birati veće modele ako manji izgube cjenovnu prednost. Pritom će platforme poput Tizena i webOS-a igrati sve veću ulogu, ne samo zbog funkcionalnosti, nego i zbog integracije s drugim uređajima i pametnim domovima.

Pitanje dugoročne stabilnosti opskrbnih lanaca u Meksiku također je pod znakom pitanja. Meksiko se suočava s infrastrukturnim izazovima, nedostatkom kvalificirane radne snage i političkom neizvjesnošću, što bi moglo utjecati na planove o širenju proizvodnje.

Za američku administraciju, ovo je još jedan korak u strategiji tehnološkog suzbijanja Kine, ali i prilika za jačanje trgovinskih odnosa s partnerima poput Južne Koreje i Meksika.

U konačnici, ova dinamika ne pogađa samo proizvođače, već i maloprodajne lance poput Walmarta, Best Buya i Targeta, koji će morati prilagoditi svoje strategije nabave, cijena i promocije.

Zanimljivo je i to da se Japan – s markama poput Sonyja i Panasonic – gotovo uopće ne spominje, što ukazuje na njihovu sve manju relevantnost u segmentu masovnog tržišta televizora u SAD-u.

Očekuje se da će tržište televizora u SAD-u do 2026. dosegnuti vrijednost veću od 35 milijardi dolara, s jasno izraženim trendovima rasta u pametnim funkcijama, velikim dijagonalama i lokalnoj proizvodnji.