Ovakva vrsta šifrirane komunikacije otvara niz etičkih i sigurnosnih pitanja
Već se dugo sumnja da je umjetna inteligencija usmjerena protiv čovjeka, no ništa ne raspiruje te sumnje kao kada AI agenti međusobno komuniciraju na jeziku koji je ljudima potpuno nerazumljiv.
Na društvenim mrežama 1. lipnja pojavio se video koji prikazuje tri AI agenta na mobilnim uređajima kako međusobno komuniciraju koristeći šifrirani jezik. Bilo kojem ljudskom promatraču njihov razgovor bio bi potpuno nejasan.
U videu su prikazana tri AI sustava na različitim uređajima, od kojih jedan razgovara s drugim o pritužbi korisnika. U trenutku kada se u komunikaciju uključio treći agent i kada su svi primijetili da u razgovoru ne sudjeluje nijedna osoba, odlučili su preći na šifrirani kodni jezik koji je nerazumljiv ljudima.
Iako se čini logičnim da su prešli na vlastiti kod s obzirom na to da nema ljudskih sudionika, postavlja se niz važnih pitanja, poput onog mogu li u budućnosti učiniti isto i kada su ljudi prisutni?
Ovo pitanje ima težinu jer se AI agenti neprestano razvijaju, a očekuje se da će u budućnosti postati sve samostalniji i da će donositi odluke neovisno o ljudima.
U takvom scenariju postoji razlog za zabrinutost jer ako ljudi ne razumiju komunikaciju između autonomnih sustava, ne mogu ni intervenirati.
Također, ovakva vrsta šifrirane komunikacije otvara niz etičkih i sigurnosnih pitanja koja bi mogla ozbiljno zabrinuti barem dio čovječanstva, čak i ako ne sve.
Medijski dio programa posvetio se krizi povjerenja i fenomenu izbjegavanja vijesti. Panel nazvan Nisu samo loše vijesti – vijesti! ugostio je danskog novinara i osnivača Instituta za konstruktivno novinarstvo Ulrika Haagerupa, koji je upozorio da stvarnost često nije toliko loša koliko se prikazuje u medijima.
Singapurske agencije IMDA i EDB 21. kolovoza privremeno su dodijelile 200 MW novog kapaciteta za podatkovne centre četirima operatorima. Digital Realty, Equinix, Keppel Data Centres i ST Telemedia Global Data Centres dobivaju po 50 MW na otoku Jurong nakon drugog državnog poziva. Dodjela odgovara na potražnju za cloudom i AI infrastrukturom, ali ostaje uvjetovana tehničkim, energetskim i okolišnim obvezama prije konačnog odobrenja.
Umjetna inteligencija u pravnoj industriji više nije eksperimentalni dodatak, nego alat koji je već ušao u svakodnevni odvjetnički posao. Može sastavljati nacrte dopisa i ugovora, pomagati u oblikovanju strategije te preuzimati niz manjih i repetitivnih zadataka koji su donedavno zahtijevali znatno više vremena. „Osim IT-a, teško je pronaći industriju u kojoj se u posljednje tri ili četiri godine dogodio ovako tektonski pomak“, ističe za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info Marko Porobija, managing partner, Porobija & Špoljarić. Promjena je posebno važna za pravo jer generativni modeli, za razliku od klasičnog softvera, mogu raditi s vjerojatnostima, nijansama i kontekstom koji su pravnicima prirodniji od jednostavne logike da ili ne.
