Uvoz telekomunikacijske opreme gorivo je koje pokreće motor tehnološke modernizacije Hrvatske. Svaka nova generacija mobilne mreže i svaki metar novopoložene optike omogućen je isključivo uvozom sofisticirane opreme vodećih svjetskih proizvođača.
Uvoz u telekom segmentu odražava visok stupanj integracije domaćeg tržišta s globalnim tehnološkim trendovima i potrebama za najnovijim rješenjima u području komunikacija. Kroz uvoz opreme, uređaja i naprednih sustava omogućuje se kontinuirana modernizacija telekom infrastrukture, čime se podiže kvaliteta usluga i omogućuje brza primjena novih tehnologija poput 5G mreža, optičkih rješenja ili inovativnih digitalnih platformi. Uvoz je često nužan kako bi se zadovoljile sve veće potrebe korisnika i omogućilo širenje portfelja proizvoda te usklađenost sa svjetskim standardima u telekomunikacijama.
Istovremeno, snažan uvozni segment ukazuje na dinamiku ulaganja i stalnu potražnju za najnaprednijom opremom, što izravno doprinosi tehnološkom napretku i jačanju konkurentnosti domaćeg tržišta. Pametno upravljanje uvoznim tokovima i odabir kvalitetnih globalnih partnera dodatno osiguravaju otpornost i fleksibilnost telekom sektora u uvjetima brzih tehnoloških promjena.
Uvoz u telekomunikacijskom sektoru predstavlja fizički temelj na kojem počiva cjelokupna nacionalna digitalna suverenost i povezanost. Budući da se ključna mrežna i radijska oprema ne proizvodi u Hrvatskoj, svaki gigabit podataka i svaki telefonski poziv putuje preko uvezene tehnologije. Vrijednost uvoza telekomunikacijske opreme stoga je najizravniji i najopipljiviji pokazatelj kapitalnih ulaganja (CAPEX) u sektoru.
Analiza ovih podataka omogućuje nam da precizno pratimo investicijske cikluse, poput izgradnje 5G mreže ili širenja optičke infrastrukture do kućanstava. Ovaj uvoz, iako nužan, ujedno ističe i potpunu ovisnost domaćeg tržišta o nekolicini globalnih tehnoloških dobavljača, što ima važne strateške i ekonomske implikacije.
Krećemo dalje s našom godišnjom analizom ICT tržišta i to prema uvozu telekom segmenta ICT kompanija u 2024 godini koji je prema podacima iz godišnjih financijskih izvješća za prošlu godinu, koje je osigurao Dun & Bradstreet Hrvatska, a analizirao ICTBusiness.info donio nastavak rasta u telekom sektoru.
Prema podacima o uvozu za 2024. godinu, top pet tvrtki prema vrijednosti uvoza su HT, Telemach Hrvatska, Odašiljači i veze, AVC i Vlado elektronika.
HT (Hrvatski Telekom) i dalje uvjerljivo predvodi s najvećim uvozom koji je u 2024. godini iznosio 368,2 milijuna eura. U odnosu na 2023. godinu, HT je povećao uvoz za 7,66 posto, a promatrajući petogodišnje razdoblje (2019.–2024.), prosječni godišnji rast uvoza iznosi 13,25 posto. Ovi podaci potvrđuju HT-ovu stabilnu poziciju na tržištu i konstantan rast poslovanja, uz kontinuirane investicije i širenje portfelja.
Na drugom mjestu je Telemach Hrvatska s uvozom od 80,2 milijuna eura u 2024. godini, što je pad od 16,92 posto u odnosu na godinu prije. Ipak, petogodišnji prosječni rast uvoza (CAGR) iznosi čak 30,36 posto, što pokazuje iznimno dinamičan rast u duljem razdoblju, unatoč povremenim oscilacijama i korekcijama.
Treće mjesto zauzimaju Odašiljači i veze s uvozom od 11,3 milijuna eura, što je čak 482,62 posto više nego prethodne godine. Petogodišnji prosječni rast od 41,76 posto jasno ukazuje na razdoblje snažnog ulaganja i modernizacije, pri čemu je ova tvrtka u 2024. ostvarila iznimno snažan iskorak u uvozu.
AVC je četvrti na listi s uvozom od 7,3 milijuna eura u 2024. godini. U odnosu na prethodnu godinu zabilježen je rast od 7,64 posto, dok prosječni godišnji rast uvoza u posljednjih pet godina iznosi 12,50 posto. Ovaj rezultat ukazuje na stabilan rast i nastavak investicija u tehnološki razvoj.
Peto mjesto pripada tvrtki Vlado elektronika, koja je u 2024. godini ostvarila uvoz u vrijednosti 3,7 milijuna eura, što je rast od 12,95 posto u odnosu na godinu ranije. Prosječni godišnji rast uvoza od 7,56 posto u posljednjih pet godina pokazuje kako tvrtka kontinuirano jača svoju poziciju na tržištu i povećava ulaganja.
Ovi podaci pokazuju kako vodeće telekomunikacijske i tehnološke tvrtke značajno povećavaju uvoz, osobito u segmentima ulaganja u infrastrukturu i tehnološki napredak. Istovremeno, snažni skokovi kod pojedinih tvrtki rezultat su velikih projekata ili modernizacijskih ciklusa, dok blagi padovi kod nekih igrača pokazuju osjetljivost na tržišne i investicijske cikluse. Pritom treba spomenuti kako drugi po veličini domaći telekom operator A1 Hrvatska u promatranom razdoblju uopće nije prijavljivao uvoz.
Znamo da će mnogi reći kako će se opet na listi naći i tvrtke koje možda ne pripadaju po pretežitoj djelatnosti ovom segmentu, ali NKD je realno jedina prava odrednica. Problem naravno nastaje jer mnogima NKD odnosno glavna djelatnost prema NKD je samo jedna u nizu djelatnosti ponekad i nije ključna. Dakle cijeli ICT pripada u tri NKD područja softver 62.01, 62.02, 62.03, 62.09, 63.11; računala 26.20, 58.21, 58.29, 95.10 te komunikacije i telekomi 26.30, 61.10, 61.20, 61.30 i 61.90. Prema ovim NKD-ovima u analizu je ukupno čak gotovo 26 tisuća tvrtki.
TOP 20 tvrtki u telekom segmentu u ICT sektoru od 2019 do 2024. godine prema uvozu u 2024. te promjena uvoza u posljednjih pet godina
| Tvrtka | 2019 | 2020 | 2021 | 2022 | 2023 | 2024 | YoY 2020/202019 | YoY 2021/2020 | YoY 2022/2021 | YoY 2023/2022 | YoY 2024/2023 | CAGR 2019-2024 | |
| 1. | HT | 197.656.141,75 | 213.639.909,75 | 284.695.321,52 | 277.447.833,30 | 342.034.852,00 | 368.236.453,00 | 8,09% | 33,26% | -2,55% | 23,28% | 7,66% | 13,25% |
| 2. | Telemach Hrvatska | 21.307.691,29 | 22.012.913,93 | 60.626.810,01 | 40.975.260,47 | 96.561.614,00 | 80.222.091,00 | 3,31% | 175,41% | -32,41% | 135,66% | -16,92% | 30,36% |
| 3. | Odašiljači i veze | 1.975.021,57 | 1.633.034,71 | 3.456.526,64 | 3.200.995,42 | 1.940.470,00 | 11.305.473,00 | -17,32% | 111,66% | -7,39% | -39,38% | 482,62% | 41,76% |
| 4. | AVC | 4.060.362,33 | 4.431.136,77 | 3.596.190,86 | 4.894.963,17 | 6.799.045,00 | 7.318.300,00 | 9,13% | -18,84% | 36,12% | 38,90% | 7,64% | 12,50% |
| 5. | VLADO ELEKTRONIKA | 2.596.602,30 | 2.121.534,28 | 2.678.041,01 | 2.913.862,90 | 3.309.570,00 | 3.738.009,00 | -18,30% | 26,23% | 8,81% | 13,58% | 12,95% | 7,56% |
| 6. | Kolibrić | 35.689,16 | 489.309,18 | 1.228.990,00 | 1.744.420,00 | 1271,03% | 151,17% | 41,94% | |||||
| 7. | SICK MOBILISIS | 1.015.940,01 | 1.047.806,76 | 0,00 | 2.990.231,60 | 3.130.235,00 | 1.724.623,00 | 3,14% | 4,68% | -44,90% | 11,16% | ||
| 8. | MICRO-LINK | 3.159.798,26 | 1.719.211,63 | 1.502.143,47 | 932.908,62 | 1.342.997,00 | 1.717.197,00 | -45,59% | -12,63% | -37,89% | 43,96% | 27,86% | -11,48% |
| 9. | ELEKTROKEM | 1.092.932,51 | 837.985,27 | 565.996,42 | 1.159.957,53 | 1.362.463,00 | 1.440.050,00 | -23,33% | -32,46% | 104,94% | 17,46% | 5,69% | 5,67% |
| 10. | BVfon | 61.344,48 | 79.368,24 | 273.913,33 | 908.766,34 | 967.439,00 | 1.131.008,00 | 29,38% | 245,12% | 231,77% | 6,46% | 16,91% | 79,12% |
| 11. | AGILUS TEL | 0,00 | 0,00 | 421.753,27 | 536.823,94 | 509.830,00 | 980.902,00 | 27,28% | -5,03% | 92,40% | |||
| 12. | TANGO CONNECTIONS u likvidaciji | 0,00 | 3.579.584,00 | 971.816,00 | -72,85% | ||||||||
| 13. | PingSMS | 0,00 | 0,00 | 0,00 | 0,00 | 0,00 | 808.246,00 | ||||||
| 14. | LUKVEL | 343.499,90 | 406.038,89 | 497.484,90 | 540.885,26 | 623.378,00 | 687.213,00 | 18,21% | 22,52% | 8,72% | 15,25% | 10,24% | 14,88% |
| 15. | Next Adria Telecommunications | 1.000,00 | 521.960,00 | ||||||||||
| 16. | AT&T Hrvatska | 549.817,51 | 648.204,92 | 434.149,58 | 522.051,89 | 621.271,00 | 509.122,00 | 17,89% | -33,02% | 20,25% | 19,01% | -18,05% | -1,53% |
| 17. | Türk Telekom International | 0,00 | 0,00 | 0,00 | 0,00 | 0,00 | 493.777,00 | ||||||
| 18. | VATEL | 185.493,40 | 353.162,12 | 370.747,89 | 429.982,08 | 454.643,00 | 426.579,00 | 90,39% | 4,98% | 15,98% | 5,74% | -6,17% | 18,12% |
| 19. | CROATEL, | 603.862,23 | 325.821,22 | 87.145,80 | 131.727,39 | 187.598,00 | 303.180,00 | -46,04% | -73,25% | 51,16% | 42,41% | 61,61% | -12,87% |
| 20. | IMPEL GROUP | 15.940,01 | 45.749,55 | 61.052,49 | 371.053,16 | 231.589,00 | 302.069,00 | 187,01% | 33,45% | 507,76% | -37,59% | 30,43% | 80,10% |
Izvor: Dun & Bradstreet Hrvatska, analiza ICTBusiness.info
Za generaciju koja je odrasla s ekranom u ruci, digitalni život puno je više od povremene aktivnosti: gaming, društvene mreže, streaming, kreiranje sadržaja – sve se odvija u realnom vremenu, bez pauziranja i bez tolerancije za kašnjenje. U tom svijetu, mobilna mreža nije tehnički detalj u pozadini. Ona je preduvjet.
Satelitska povezivost direct-to-device, odnosno izravno prema uređaju, u Europi prelazi iz faze koncepta u ranu komercijalizaciju, pokazuje analiza Omdije. Iako je tržište još u ranoj fazi, zamah postupno raste.
S&P Global Market Intelligence objavila je analizu non-terrestrial network (NTN) i Direct-to-Device (D2D) satelitskog tržišta s ocjenom da je 2026. "infleksijska točka" i "go time" za komercijalizaciju servisa. Prema GSMA Intelligence podacima iz prosinca 2025.: 118 mobilnih operatora je sklopilo satelitska partnerska ugovora (od 33 aktivnih servisa sredinom 2025., broj je porastao za 5 u zadnjem kvartalu), s Starlink Mobile (SpaceX rebrand) koji intenzivira špekulacije o masovnom D2D uvođenju.
