Tržište javno dostupne telefonske usluge u nepokretnoj mreži u Hrvatskoj nastavilo je silazni trend i u drugom tromjesečju 2025. godine. Prema podacima Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM), ukupni prihod u ovom segmentu iznosio je 26,7 milijuna eura, što predstavlja pad od 2,92 posto u odnosu na prvo tromjesečje te 10,65 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Maloprodajni prihod smanjen je na 24,99 milijuna eura, dok je veleprodajni prihod pao na 1,71 milijun eura, što je godišnji pad od 23,19 posto. Iako su financijski pokazatelji u padu, broj korisnika i priključaka ostaje gotovo nepromijenjen. Ukupan broj priključaka javno dostupne telefonske usluge iznosi 1.199.635, što je rast od 0,13 posto u odnosu na prethodni kvartal, ali pad od 0,56 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Broj korisnika zadržao se na 1.094.615, uz neznatan pad od 1,16 posto.
Odlazni promet u fiksnim mrežama dosegnuo je 193,8 milijuna minuta, što je smanjenje od 8,03 posto u odnosu na prethodno tromjesečje i 14,09 posto na godišnjoj razini. Ti podaci potvrđuju dugoročni trend smanjenja korištenja klasične telefonije zbog prelaska korisnika na digitalne komunikacijske platforme i mobilne podatkovne usluge.
Fiksna telefonska usluga u sve većoj se mjeri koristi unutar konvergentnih paketa. Samostalna telefonska usluga u nepokretnoj mreži bilježi snažan pad — broj korisnika smanjen je za 9,10 posto u odnosu na prošlu godinu i sada iznosi 160.177. Istodobno, broj korisnika 2D paketa (kombinacija telefona i interneta) blago raste za 0,48 posto, na 253.043. U 3D paketima (telefon, internet, TV) broj korisnika dosegao je 374.759, što je rast od 2,85 posto, dok je 4D paketima (koji uključuju i mobilne usluge) obuhvaćeno 266.691 korisnika, 5,56 posto više nego prošle godine.
Rast paketa koji objedinjuju više usluga jasno pokazuje kako klasična fiksna telefonija opstaje isključivo kao sastavni dio šire konvergentne ponude, dok se samostalna usluga postupno povlači s tržišta.
Pad prihoda i korištenja fiksne telefonije nije hrvatski izolirani slučaj. Slične trendove bilježe sve zemlje Europske unije. Prema podacima Eurostata i analitičkih kuća poput Omdie, u većini članica EU udjel kućanstava koja koriste isključivo fiksnu telefonsku uslugu pao je ispod 20 posto, dok se više od 70 posto komunikacija odvija putem mobilnih ili OTT platformi (WhatsApp, Viber, Signal).
Europski operatori poput Deutsche Telekoma, Orangea i Telefónice već su uveli planove postupnog gašenja tradicionalnih PSTN mreža, a Hrvatska se kreće u istom smjeru. Prijelaz na potpuno IP-baziranu infrastrukturu, uz jačanje optičkih mreža, omogućit će operaterima smanjenje troškova održavanja, a korisnicima prelazak na fleksibilnije komunikacijske modele temeljene na internetskim servisima i 5G tehnologijama.
