Telekomunikacije donose novih 110 milijardi eura u EU

U moru dokumenata koje je objavila Europska komisija u sklopu plana stvaranja jedinstvenog telekomunikacijskog tržišta cijele Europe, kojem odnedavno pripadamo i mi, stoji kako prema posljednjim istraživanjima da je dovršeno objedinjavanje telekomunikacijskog tržišta u Europi BDP na nivou EU povećao bi se 110 milijardi eura godišnje odnosno 1 posto godišnje.

Iako pomalo nevjerojatno zvuči ova brojka ona se nalazi u opsežnoj dokumentaciji koja prati najavljeno objedinjavanje telekom tržišta, a proizlazi iz istraživanja koje je za EK napravio Ecorys, pod imenom „Steps Towards a Truly Internal Market for e-Communications“ i napravljeno je ove godine.

Jedan od ključnih pokazatelja koliko je EU zapravo razvodnjeno tržište, odnosno tržište koje nimalo nije jedinstveno je cijena, tako da su cijene poziva ili podatkovnog prometa, o čemu smo već pisali zapravo ogromne.

Samo da podsjetimo, Najveća je razlika u cijeni poziva prema domaćim mobilnim mrežama - razlika od 774 posto između najjeftinijih poziva u Litvi i najskupljih poziva u Nizozemskoj.

Međutim to nisu jedini problemi koje treba riješiti jer se govori o neutralnosti mreže, odnosno bolje rečeno o pravu na dostup informacija.

Tako se planira zabrana blokiranja i ograničavanje internetskog sadržaja, čime bi korisnici dobili potpun i otvoren pristup internetu bez obzira na cijenu ili brzinu njihove pretplate.

Naime, predviđa se da telekom operateri će i dalje moći pružati „specijalizirane usluge“ osigurane kvalitete, kao što su primjerice internetska televizija ili video on demand, te za posebnu primjenu mreža aplikacije poput medicinskog snimanja visoke rezolucije, virtualnih operacijskih dvorana i aplikacije u oblaku za intenzivne podatke važne za poslovanje) uz uvjet da to ne ometa brzinu interneta obećanu drugim korisnicima.

Iako se već dulje vrijeme govori jedna od ključnih stvari je naravno cijena roaminga, odnosno njegovo postupno ukidanje. Tako će on biti zbog jedinstvenog tržišta jednostavno izbrisan, a koliko će to utjecati na domaće telekom operatere može pročitati u jednoj od naših analiza.

Nadalje, osim što će se regulirati telekomunikacijska industrija kao što je već rečeno utjecaja će imati na cjelokupni ICT ekosistem, kako ističu u EK, jer će se dodatno poticati otvaranje radnih mjesta. Ako je krizi u IT u segmentu proizvodnje aplikacija moglo biti otvoreno novih 749 tisuća radnih mjesta jasno je o kakvom se potencijalu radi, tvrde u EK.

Kao primjer gdje je EU sada govori se kako nisu kompanije globalni internetski igrači, Lagos ima 4G mrežu, a Brusseles nema. Iam takvih primjera dosta, tvrdi se u dokumentima koji prate promjene na telekomunikacijskom tržištu. Zanimljivo je da se i govori što nije u prijedlogu - nema uvođenja jedinstvenog regulatora telekomunikacijskog tržišta, nema europskih terminacijskih tarifa, nema promjena definicije telekomunikacijskog operatera, nema europskih licenci za frekvencijski spektar, nema zabrane različitih internetskih proizvoda i usluga.

Plan je počevši od srpnja sljedeće godine smanjivati cijene i u mobilnoj (već je započelo), ali i fiksnoj telefoniji na razini da unutarnji pozivi budu isti kao i oni prema drugim državama članicama EU. Bilo koji veći trošak morat će biti opravdan, tvrde u EK. Prema procjenama EK to bi značilo pad od oko 0,5 posto prihoda telekom operatera jer se očekuje značajno povećanje potrošnje minuta. Prema nekim procjenama veliki broj korisnika sada koristi različite internetske usluge poput Skypa, Vibera i slično koji većinom ne daju dovoljnu kvalitetu.

Za tvrtke, prema procjenama EK to bi trebalo značiti dodatno smanje troškova na razini od oko 1100 eura godišnje, prije svega u odnosu na ove posljednje promjene regulatornih obveza telekom operatera koji su stupili na snagu početkom srpnja ove godine.

Kako bi omogućili da se telekom operateri šire i izvan svojih nacionalnih granica, odnosno domicilnih država, EK želi pojednostaviti regulativu i omogućiti jednostavnije „prelaske“ granice kojih na jedinstvenom tržištu ne smije biti. Naime, takvu tezu brane činjenicom da se europski telekom operateri povlače iz pojedinih država, te da se okreću ne-EU zemljama. Pritom korisnici imaju samo 3-4 izbora na domaćem telekomunikacijskom tržištu, a u EK smatraju da ih treba biti više.

Nadalje, EK smatra kako ej vrlo važna „mrežna neutralnost“ (net neutrality) što će donijeti telekomima mogućnost da s jedne strane s OTT igračima (over the top - oni koji mrežu samo koriste) stvore poslovni odnos i da ih više ne blokiraju, nego im dopuste protok informacija pod određenim uvjetima.

Tako će se povećati i razina kvalitete isporučene usluge jer prema nekim istraživanjima korisnici smatraju da čak 94 posto ISP (Internet Service Provider) ne daje transparentne informacije o blokiranju ili smanjenju brzine za pojedine aplikacije, usluge ili servise. Uz to, korisnici na kraju dobiju samo 74 posto brzine koju su im telekomi reklamirali i nudili, te naplatili.

EK upozorava i na načine sklapanja ugovora, kako su sročeni, što je sve potrebno da bi se iz njih izašlo, kolike su naknade za to, procedura prijenosa ne samo broja nego i e-mail adrese. Stoga neki smatraju da su servisi poput GMaila, nekad Hotmaila danas Outlook.com, Yahoo Maila i mnogi drugi i uspješni jer prijenosa gotova da i nema sve dok kompanija postoji. Prema njihovu istraživanju čak 44 posto korisnika  imalo je problema kod promjene davatelja telekomunikacijskih usluga.

Cijeli plan možete pročitati ovdje.