Omdia procjenjuje da su globalni prihodi od telekom povezivosti u 2025. porasli oko četiri posto i dosegnuli 1,3 bilijuna dolara, dok je broj 5G veza premašio tri milijarde. To je važna potvrda da mobilna i fiksna povezanost i dalje ostaju golemo tržište s vrlo stabilnom potražnjom. No istodobno se vidi da sama veličina više nije dovoljna da industrija riješi svoju temeljnu dilemu: kako pretvoriti rast prometa i tehnološki napredak u održiv rast vrijednosti.
Na to podsjećaju i dvije paralelne analize iz Light Readinga. Jedna pokazuje da Ericsson, unatoč tehničkoj snazi u RAN-u, i dalje teško pronalazi uvjerljivu priču rasta. Druga upozorava da kineskim operatorima raste loš dug u enterprise segmentu. Zajednička poruka tih priča glasi da telekom sektor može graditi mrežu, širiti 5G i osvajati nove veze, a da pritom i dalje ostane pod pritiskom cijena, ulaganja i ograničene sposobnosti monetizacije.
To je srž telekom problema već godinama. Povezivost je nužna, ali sve više djeluje kao roba s visokim ulaganjima i ograničenom razlikom u krajnjoj cijeni. 5G je tehnološki napredak bez sumnje donio, no još uvijek nije donio univerzalni recept za novu profitabilnost. Ondje gdje monetizacija napreduje, to se češće događa kroz nišne poslovne slučajeve, privatne mreže, kvalitetu usluge i API-je nego kroz masovno povećanje prihoda od samih korisničkih tarifa.
Upravo zato se telekomi sve više okreću automatizaciji, AI-u i uslugama iznad same povezivosti. Ako osnovna mrežna usluga ne može sama generirati veći rast, logično je pokušati povećati učinkovitost i dodati nove slojeve vrijednosti. No ni to nije jednostavno. Enterprise segment nosi veće marže, ali i veći rizik naplate, složenije projekte i snažniju konkurenciju cloud i IT dobavljača.
Za europsko tržište to znači da telekom industrija ulazi u razdoblje u kojem će pobjednici biti oni koji najbolje povežu tri stvari: disciplinu kapitalnih ulaganja, realnu automatizaciju operacija i vrlo preciznu selekciju poslovnih usluga koje mogu donositi novu maržu. Oni koji ostanu zarobljeni između skupe mreže i slabo diferencirane ponude teško će izvući puni učinak iz 5G i budućeg 6G ciklusa.
U Hrvatskoj i regiji ta je logika vrlo prepoznatljiva. Operatori imaju solidnu bazu korisnika, mreže su tehnološki naprednije nego prije nekoliko godina, a potrošnja podataka i dalje raste. No stvarna tržišna snaga u sljedećoj fazi ovisit će o tome tko će uspjeti naplatiti kvalitetu, sigurnost, poslovne usluge i AI potpomognutu operativu, a ne samo još jedan gigabajt u paketu.
Zato Omdijine brojke valja čitati s mjerom. Tri milijarde 5G veza impresivan su prag, ali same po sebi ne garantiraju novi zlatni ciklus telekom industrije. Prava priča tek počinje ondje gdje operator mora pokazati da zna od mreže stvoriti više od nužne usluge. Tu će se odlučivati tko u sljedećih nekoliko godina ostaje samo pružatelj povezivosti, a tko se pretvara u tehnološkog pružatelja digitalne vrijednosti.
Podatak o više od tri milijarde 5G veza i rastu prihoda potvrđuje da je sektor i dalje sposoban širiti bazu korisnika i održavati potražnju za povezivošću. Problem je u tome što sama količina veza više ne jamči i novu razinu vrijednosti. Velik dio rasta i dalje dolazi iz prirodne migracije prema mobilnom internetu i širokopojasnim uslugama, dok je manje vidljivo gdje će se pojaviti sljedeći snažniji izvor diferencirane marže.
Upravo zato telekomi istodobno guraju više smjerova: 5G standalone, poslovne API-je, privatne mreže, cloud partnerstva, sigurnosne usluge i automatizaciju operacija. Nitko još nema jasan recept koji će od tih elemenata proizvesti dominantan novi motor rasta. Rezultat je industrija koja tehnološki napreduje, ali poslovno i dalje traži formulu kojom bi infrastrukturu pretvorila u uvjerljiviji premium proizvod.
Za operatere u Europi i regiji ovo je vrlo poznata situacija. Prihodi od osnovne povezivosti mogu rasti, ali to samo po sebi ne rješava pitanje troška mreže, ulaganja u spektar, modernizacije jezgre i pritiska konkurencije. Zato će sljedećih nekoliko godina biti odlučujuće za to hoće li 5G i popratne digitalne usluge doista stvoriti novu vrijednost ili će ostati uglavnom tehnička evolucija postojećeg poslovnog modela.
Sektor će zato u sljedećoj fazi morati mnogo uvjerljivije pokazati gdje točno nastaje dodatna vrijednost iznad same povezivosti. Hoće li to biti kroz API-je mreže, AI-driven operativu, poslovne vertikale, sigurnost ili kombinaciju svega navedenog, još nije jasno. Jasno je samo da broj priključenih korisnika i veza više nije dovoljan kao glavna priča za tržište kapitala i investicijski optimizam. Telekom je tehnički ušao u novu generaciju, ali poslovno tek treba dokazati da je i njegov model doista prešao na višu razinu.