Hrvatsko tržište elektroničkih komunikacija u drugom tromjesečju 2025. zabilježilo je snažan rast ulaganja i stabilan porast prihoda u gotovo svim segmentima, potvrđujući trend digitalne transformacije temeljen na brzim mrežama i modernim uslugama. Prema podacima Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM), u prvoj polovici godine ukupni prihodi od usluga iznosili su 900 milijuna eura, što je rast od 5,87 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Najveći porast zabilježen je u prihodima od fiksnih mreža, koji su porasli za 8,05 posto, dok su prihodi od mobilnih mreža porasli za 5,10 posto. Iako se bilježi blagi pad u tradicionalnoj telefoniji, rast podatkovnog prometa, OTT i streaming usluga te optičke infrastrukture nadoknađuje taj gubitak i potvrđuje pomak prema digitalno orijentiranom tržištu.
Ulaganja u materijalnu imovinu također su nastavila snažno rasti. U nepokretnu i pokretnu mrežu uloženo je više nego u istom razdoblju 2024., a posebno u Very High Capacity Network (VHCN) mreže, gdje je u prvoj polovici 2025. investirano gotovo 60 milijuna eura. Ova ulaganja odražavaju ubrzanu izgradnju nacionalne optičke infrastrukture i prilagodbu na potrebe AI-spremne ekonomije.
Migracija korisnika na svjetlovodne mreže nastavlja se ubrzanim tempom. U odnosu na prošlu godinu, broj priključaka putem optike povećan je za 106.474 i dosegnuo ukupno 410.206 priključaka. Istodobno, broj priključaka na bakrenim mrežama smanjen je za 68.191. Broj VHCN priključaka dosegnuo je 565.770, čime ta infrastruktura sada čini 48,53 posto svih 1.165.879 širokopojasnih priključaka putem nepokretnih mreža. Posebno značajno, udjel priključaka s brzinama većim od 100 Mbit/s sada iznosi 51,26 posto - što znači da više od polovice kućanstava koristi mreže vrlo visokih performansi.
U segmentu televizijskih usluga, prihodi od naplatne televizije u drugom tromjesečju 2025. porasli su na 38,8 milijuna eura, što predstavlja godišnji rast od 13 posto. Najveći dobitnik ovog trenda su internetske i vlastite OTT usluge, koje su ostvarile rast prihoda od čak 124 posto, dok se broj njihovih korisnika povećao za 90 posto, dosegnuvši 163.189 priključaka. Nasuprot tome, IPTV je zabilježio pad broja priključaka od jedan posto, pa mu je tržišni udjel prvi put pao ispod 50 posto.
U segmentu javno dostupne telefonske usluge u nepokretnoj mreži bilježi se daljnji pad odlaznog prometa i prihoda, iako broj korisnika ostaje stabilan. U mobilnim mrežama ukupni prihod od telefonskih usluga iznosi 140,37 milijuna eura, što je gotovo nepromijenjeno u odnosu na prethodnu godinu. No istodobno se primjećuje pad prihoda od privatnih i poslovnih korisnika zbog prelaska na podatkovne i OTT servise te smanjenja SMS i MMS prometa.
Tržište elektroničkih komunikacija tako ulazi u novu fazu konsolidacije: rast infrastrukture i digitalnih usluga nadmašuje pad tradicionalnih segmenata, dok se Hrvatska sve jasnije pozicionira kao dio europske strategije gigabitne povezivosti do 2030. godine.
Prema ciljevima Europske komisije u okviru programa Digital Decade 2030, sve europske kuće i poduzeća do kraja desetljeća trebaju imati pristup gigabitnim mrežama. Hrvatska je, prema HAKOM-u i Europskom indeksu digitalne ekonomije (DESI), među državama koje bilježe najbrži rast u implementaciji VHCN mreža u jugoistočnoj Europi.
EU financijski instrumenti poput Connecting Europe Facility (CEF2 Digital) i NPOO-a omogućili su dodatna ulaganja u nacionalne optičke projekte i razvoj 5G koridora. U tom kontekstu, domaći projekti poput Nacionalne optičke infrastrukture (NOI), ulaganja operatora HT-a, A1 Hrvatska i Telemacha te vertikalni projekti poput DataBox podatkovnog centra, stvaraju temelj za održiv rast digitalne ekonomije i razvoj AI-spremne infrastrukture.
