Na snagu je stupio novi Zakon o elektroničkim komunikacijama (NN. br 76/22). Njime se preuzima Direktiva (EU) 2018/1972 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o Europskom zakoniku elektroničkih komunikacija, koja predstavlja kodifikaciju i sveobuhvatnu reformu regulatornog okvira Europske unije u području elektroničkih komunikacija.
Novim Zakonom omogućit će se ubrzani razvoj elektroničkih komunikacijskih mreža koje će osigurati potrebnu povezivost i dostupnost mreža vrlo velikog kapaciteta, uključujući nepokretne, pokretne i bežične mreže te njihovu uporabu od strane svih građana i poduzetnika. Također, očekuje se daljnji razvoj tržišnog natjecanja, kako u području infrastrukture, tako i u području pružanja usluga, i to kroz osiguranje uvjeta za nova ulaganja u elektroničke komunikacijske mreže i usluge.
Operatori javnih elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga te mreža koje se upotrebljavaju kao potpora sustavima kritičnih infrastruktura moraju poduzeti odgovarajuće tehničke i ustrojstvene mjere kako bi se zaštitila sigurnost njihovih mreža i usluga. Poduzete mjere moraju osigurati razinu sigurnosti koja odgovara postojećoj razini opasnosti za sigurnost mreže i usluga, vodeći računa o raspoloživim tehničkim i tehnološkim rješenjima. Osobito se poduzimaju mjere, koje uključuju i kodiranje (enkripciju) kada je to primjereno, kojima se sprječava i umanjuje utjecaj sigurnosnih incidenata na korisnike i na druge elektroničke komunikacijske mreže i usluge.
U slučaju povrede osobnih podataka operator javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga mora bez odgode obavijestiti tijelo nadležno za zaštitu osobnih podataka o nastaloj povredi, u skladu s propisima o zaštiti osobnih podataka. Ako je vjerojatno da će nastala povreda osobnih podataka štetno utjecati na osobne podatke ili privatnost korisnika ili druge fizičke osobe, operator javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga mora o nastaloj povredi bez odgode obavijestiti i korisnika ili drugu fizičku osobu.
Uporaba automatskih pozivnih i komunikacijskih sustava bez ljudskog posredovanja, telefaksnih uređaja ili elektroničke pošte, uključujući SMS poruke i MMS poruke, u svrhu izravne promidžbe i prodaje dopuštena je samo uz prethodno pribavljenu privolu krajnjeg korisnika.
Operatori usluga elektroničke pošte moraju svojim krajnjim korisnicima omogućiti filtriranje dolazne elektroničke pošte koja sadržava neželjene elektroničke poruke ili štetan sadržaj. Krajnjim korisnicima mora se omogućiti jednostavan način oblikovanja, uključivanja i isključivanja takvih filtara.
Operatori usluga elektroničke pošte moraju na prikladan i javno dostupan način objaviti adresu elektroničke pošte za prijavu zlouporaba, te odgovoriti na svaki prigovor u vezi sa zlouporabom elektroničke pošte u roku od najviše 15 dana od dana zaprimanja toga prigovora putem elektroničke pošte.
Štos e tiče trajanja ugovora, obvezno trajanje ugovora, sklopljenog između potrošača i operatora javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga, koje nisu brojevno neovisne interpersonalne komunikacijske usluge, ni usluge prijenosa koje se upotrebljavaju za usluge komunikacije između strojeva, ne može biti dulje od dvije godine, pri čemu operatori javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga moraju nuditi i ugovore u trajanju od jedne godine. Automatsko produljenje ugovora nije moguće.
Operator javnih komunikacijskih usluga, koji nudi mogućnost prikaza pozivajućeg broja, mora omogućiti korisniku, koji je uputio poziv, jednostavno i besplatno sprječavanje prikaza njegova broja za svaki pojedinačni poziv ili za sve pozive. Operator javnih komunikacijskih usluga mora omogućiti pozvanom krajnjem korisniku jednostavno i besplatno sprječavanje prikaza pozivajućeg broja kod dolaznih poziva, uz razumnu uporabu ove mogućnosti.
Priča je tu i o lokaciji korisnika. Podaci o lokaciji bez prometnih podataka, koji se odnose na krajnje korisnike, mogu se obrađivati samo u slučaju kada su učinjeni neimenovanima, ili na temelju prethodne privole krajnjeg korisnika, na način i u razdoblju potrebnom za pružanje usluge s posebnom tarifom. Operator mora obavijestiti krajnjeg korisnika, prije pribavljanja prethodne privole o vrsti podataka o lokaciji bez prometnih podataka, koji će se obrađivati, o svrhama i trajanju obrade te o tome hoće li ti podaci biti dostavljeni trećoj strani radi pružanja usluge s posebnom tarifom. Krajnjem korisniku mora se u svako doba pružiti mogućnost uskraćivanja njegove prethodne privole za obradu podataka o lokaciji bez prometnih podataka.
Posebno je zanimljiv članak 140. koji omogućuje da operatori javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga mogu prikupljati i elektronički razmjenjivati nužne podatke o korisnicima u svrhu procjene platežne sposobnosti podnositelja zahtjeva za sklapanje ugovora.
Elektronička razmjena prikupljenih nužnih podataka između operatora obavlja se posredovanjem Financijske agencije koja je posebnim propisima za poslovne subjekte ovlaštena voditi registre, evidencije i zbirke podataka, te davati podatke o oznaci blokade računa i danima trajanja blokade.
Razmjena nužnih podataka odvija se tako da operatori Financijskoj agenciji dostavljaju ili omogućuju pristup nužnim podacima svojih korisnika, pri čemu ni jedan operator nema pravo uvida u podatke o konkretnom dugovanju, iznosu dugovanja ni o vjerovniku.
