Korisnicima je najvažnija brzina pristupa, cijena paketa i kvalitetna služba za korisnike

U prosincu 2020. provedeno je ispitivanje o navikama i iskustvima korištenja interneta u Republici Hrvatskoj na reprezentativnom uzorku od 1003 ispitanika u dobi od 18 do 65 godina. Ispitivanje javnosti je za Hrvatsku regulatornu agenciju za mrežne djelatnosti (HAKOM) provela agencija Ipsos.

Ispitivanje je pokazalo kako su najčešće korištene komunikacijske usluge govorna usluga u pokretnoj mreži (98 posto) te usluga pristupa internetu (81 posto) i govorna usluga u nepokretnoj mreži (69 posto). Većina korisnika (86 posto) koristi uslugu pristupa internetu u sklopu paketa usluga. Dominantni uređaji kojima se korisnici spajaju na internet su pametni telefon (95 posto) i prijenosna računala (86 posto) dok stolno računalo za spajanje koristi tek 50 posto ispitanika.

Zanimljivo je kako tek manji udio korisnika (16 posto) redovito provjerava brzinu pristupa internetu; većina to čini samo kad uoče promjenu u brzini (39 posto). Najčešće poteškoće su prekid usluge pristupa internetu, niska brzina pristupa internetu te problemi s bežičnom kućnom mrežom.

Prilikom odabira operatora korisnicima je najvažnija brzina pristupa internetu, cijena paketa te kvalitetna korisnička služba. Ukupno 35 posto korisnika do sada nije nikada mijenjalo operatora dok je 30 posto korisnika mijenjalo operatora jednom, a 35 posto korisnika učinilo je to više puta. Korisnici koji su mijenjali operatore najčešće su to radili radi niže cijene i/ili niske brzine pristupa internetu.

Najčešći razlozi zbog kojih ispitanici koriste internet su društvene mreže, čitanje portala, razgovor, navigacija i javni servisi. U budućnosti bi korisnici interneta htjeli u većoj mjeri koristiti internet za rad na daljinu (53 posto) i obrazovanje (47 posto), a za te usluge u manjoj su mjeri zainteresirane osobe starije od 55 godina i one s nižim primanjima.

Iako su se izjasnili kako najčešće izbjegavaju preuzimanje aplikacija iz nepoznatih izvora (72 posto ispitanika), štite osobne podatke (66 posto ispitanika) i ne stupaju u kontakt s nepoznatim osobama (66 posto ispitanika), velik broj korisnika neredovito ažurira postavke privatnosti i ne vodi dovoljno brigu o antivirusnim rješenjima. Naime, samo 53 posto ispitanika izjasnilo se kako to čini redovito.