Mjere bi obuhvatile najnoviju opremu, uključujući bazne stanice, kao i specijalizirane sustave za hitne službe i kontrolu zračnog prometa. Glavni japanski proizvođači, Fujitsu i NEC, trenutno imaju vrlo mali udio na globalnom tržištu baznih stanica, dok Huawei drži 31,3 posto, a ZTE 13,9 posto.
Depositphotos
Japan priprema mjere za jačanje svoje industrije telekomunikacijske opreme zbog zabrinutosti vezanih uz ekonomsku sigurnost. Ministarstvo unutarnjih poslova i komunikacija planira uvesti poticajne mjere poput subvencija za razvoj bežične infrastrukture.
Mjere bi obuhvatile najnoviju opremu, uključujući bazne stanice, kao i specijalizirane sustave za hitne službe i kontrolu zračnog prometa. Glavni japanski proizvođači, Fujitsu i NEC, trenutno imaju vrlo mali udio na globalnom tržištu baznih stanica, dok Huawei drži 31,3 posto, a ZTE 13,9 posto.
Povećanjem konkurentnosti domaćih tvrtki ministarstvo želi smanjiti ovisnost o uvoznoj opremi. Očekuje se da će do kraja godine biti održan sastanak s industrijskim udrugama kako bi se odredila prioritetna područja potpore, dok bi konkretne mjere trebale biti definirane do sredine 2026. godine. Plan uključuje i potporu privatnim ulaganjima u istraživanje i razvoj te obrazovanje i usavršavanje stručnog kadra.
Huawei i ZTE su de facto zabranjeni u opskrbi telekomunikacijske opreme japanskim državnim agencijama zbog rizika povezanih s kibernetičkom sigurnošću i potencijalnim curenjem obavještajnih podataka. Odluka donesena 2018. godine uskladila je Japan s restrikcijama koje provode SAD, Australija i Novi Zeland. Kasnije su i japanski mobilni operateri odlučili ne koristiti opremu Huaweija i ZTE-a u svojim 5G mrežama.
Ova inicijativa uklapa se u širi globalni trend jačanja domaće proizvodnje kritične infrastrukture. Europska unija, SAD i Indija već ulažu milijarde dolara u razvoj vlastitih telekomunikacijskih kapaciteta kako bi smanjili ovisnost o kineskim proizvođačima. Stručnjaci ističu da bi Japan, unatoč trenutnom slabom globalnom udjelu svojih tvrtki, mogao iskoristiti svoje snažne kapacitete u poljima poput optičkih mreža, poluvodiča i 6G istraživanja kako bi ponovno izgradio konkurentnu poziciju. Ulaganja u domaći razvoj i kadrove smatraju se ključnim jer tržište telekom opreme do 2030. godine može doseći vrijednost veću od 150 milijardi dolara, a dominacija u tom sektoru bit će izravno povezana s nacionalnom sigurnošću i tehnološkom samostalnošću.
Globalna telekom industrija ubrzava pripreme za 6G eru, a prve komercijalne usluge očekuju se oko 2030. uz prve provedive specifikacije do kraja 2028. ili početka 2029., navodi se u lipanjskom izdanju Ericsson Mobility Reporta. Za razliku od prethodnih generacija, 6G se od početka projektira kao AI-native mrežna platforma sposobna podržati autonomnu mobilnost, masovne digitalne blizance, mješovitu stvarnost širokog dosega, pametne gradove i industrijsku automatizaciju, uz punu podršku za integrirano detektiranje i komunikaciju (ISAC) koje mrežama omogućuje ne samo povezivanje uređaja nego i osjet okoline.
Odluka operatora poput VMO2-a da definiraju kraj 2G mreže pokazuje da se europske mobilne mreže postupno čiste od naslijeđenih slojeva. 2G je dugo opstajao zbog široke pokrivenosti, jednostavnih glasovnih usluga, roaminga i M2M uređaja, ali održavanje stare tehnologije troši spektar, energiju, opremu i operativnu pažnju. U eri 4G, 5G i budućeg 6G-a, operatori sve teže opravdavaju paralelno održavanje više generacija mreže. Promjena se ne događa u praznom prostoru: korisnici istodobno traže niže troškove, veću automatizaciju, strožu sigurnost i predvidljivije ugovorne obveze.
Godišnja ulaganja u radijski pristupni dio šeste generacije mobilnih mreža mogla bi premašiti raspon od 100 do 500 milijardi dolara, procjenjuje istraživačka kuća Dell'Oro Group u svom izvješću o naprednom istraživanju 6G tehnologije.
