Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) na svojim je službenim stranicama objavila Izvješće o sporovima korisnika u elektroničkim komunikacijama pred HAKOM-om za prvih šest mjeseci 2020. Izvješće predstavlja analizu riješenih zahtjeva za rješavanje sporova korisnika elektroničkih komunikacija s operatorima.
Pokretanje spora prema Zakonu o elektroničkim komunikacijama predstavlja treći stupanj rješavanja korisnikove žalbe, nakon što je korisnik prošao postupak prigovora i pritužbe (reklamacije) kod operatora. Broj sporova je u blagom padu, a tijekom prvih šest mjeseci 2020. riješeno je je 748 sporova.
Analiza razloga zbog kojih su korisnici pokretali sporove pokazuje da se velikim djelom odnose na prijevremeni raskid ugovora zbog povreda pretplatničkog ugovora, a onda na obračun, potrošnju I ostvareni promet. Još je uvijek dosta prigovora koji se odnose na pravo raskida unutar 14 dana od dana sklapanja ugovora, a na što korisnici imaju pravo sukladno Zakonu o zaštiti potrošača u slučajevima prodaje izvan poslovnih prostora ili daljinske prodaje. Vezano za kvalitetu usluga prema odnosu odluka donesenih u drugom i trećem stupnju može se zaključiti
da postoji pozitivan trend, odnosno da operatori u većini slučajeva isporučuju ugovorene usluge odgovarajuće kvalitete, pojašnjavau u HAKOM-u.
Preporuka operatorima je kako više pažnje trebaju posvetiti odlukama HAKOM-a u sporovima i učinkovitije postupati u daljnjim sličnim ili istovjetnim slučajevima korisničkih prigovora ili pritužbi. Nadalje, odluke HAKOM-a trebaju biti podloga promjene sveukupnog poslovanja operatora posebno u djelu koji se odnosi na transparentnost prilikom ugovaranja usluga, ali i uvjeta korištenja usluga kao i cjenika. Cilj svakog operatora mora biti što manji broj odluka HAKOM-a koje su suprotne odlukama povjerenstva za zaštitu potrošača pri operatoru.
Potrebno je smanjiti i broj sporova u kojima operator naknadno usvaja pritužbu korisnika, a za koje se donose rješenja o obustavi postupka te takva rješenja moraju biti iznimka. U prvoj polovici 2020. nastavljene su pozitivne promjene prilikom donošenja odluka u drugom stupnju povjerenstva operatora, a zbog većeg usklađenja s dosadašnjim odlukama HAKOM-a. Temelj promjenama u postupanju operatora čine i brojne preporuke HAKOM-a vezano za rješavanje raznih sporova krajnjih korisnika s operatorima, zaključuju u HAKOM-u.
Globalna telekom industrija ubrzava pripreme za 6G eru, a prve komercijalne usluge očekuju se oko 2030. uz prve provedive specifikacije do kraja 2028. ili početka 2029., navodi se u lipanjskom izdanju Ericsson Mobility Reporta. Za razliku od prethodnih generacija, 6G se od početka projektira kao AI-native mrežna platforma sposobna podržati autonomnu mobilnost, masovne digitalne blizance, mješovitu stvarnost širokog dosega, pametne gradove i industrijsku automatizaciju, uz punu podršku za integrirano detektiranje i komunikaciju (ISAC) koje mrežama omogućuje ne samo povezivanje uređaja nego i osjet okoline.
Odluka operatora poput VMO2-a da definiraju kraj 2G mreže pokazuje da se europske mobilne mreže postupno čiste od naslijeđenih slojeva. 2G je dugo opstajao zbog široke pokrivenosti, jednostavnih glasovnih usluga, roaminga i M2M uređaja, ali održavanje stare tehnologije troši spektar, energiju, opremu i operativnu pažnju. U eri 4G, 5G i budućeg 6G-a, operatori sve teže opravdavaju paralelno održavanje više generacija mreže. Promjena se ne događa u praznom prostoru: korisnici istodobno traže niže troškove, veću automatizaciju, strožu sigurnost i predvidljivije ugovorne obveze.
Godišnja ulaganja u radijski pristupni dio šeste generacije mobilnih mreža mogla bi premašiti raspon od 100 do 500 milijardi dolara, procjenjuje istraživačka kuća Dell'Oro Group u svom izvješću o naprednom istraživanju 6G tehnologije.
