Veliki IT projekti za državu se nastavljaju

APIS IT, kao državno gradska IT tvrtka, trenutno privodi kraju veliki projekt Centra dijeljenih usluga (CDU) koji omogućuje ubrzanu digitalizaciju i digitalnu transformaciju države i državne uprave za koji predsjednik Uprave Saša Bilić ističe kako je vrlo uspješan. Pritom napominje kako je velik projekt i uvođenje eura.

Prema njegovim riječima uz državnu sabirnicu koja je uspostavljena u okviru projekta i koja je jedna od ključnih poluga za daljnju digitalizaciju te sadašnjih preko 300 korisnika u zadnju godinu provedbe ući ćemo s vrlo dobrim pokazateljima uspješnosti.

Uz to, Bilić ističe kako je uspostava drugog podatkovnog centra bila je ključni dio našeg programa upravljanja kontinuitetom poslovanja koji smo završili krajem prošle godine, certifikacijom po normi ISO 22301. Time jamčimo da će svi IT sustavi udomljeni u APIS IT-u nastaviti funkcionirati i u slučaju prekida koje mogu izazvati prirodne katastrofe kao što potresi i poplave ili krizne situacije poput kibernetičkih napada i pandemije, pojašnjava Bilić.

APIS IT radi na velikom projektu CDU koje se planira završiti do kraja 2023. godine. Što je dosad sve napravljeno, koliko je investirano i što još treba napraviti?

Ukupna investicija u projekt čiji je nositelj i korisnik Središnji ured za razvoj digitalnog društva iznosi oko 361 milijun kuna od čega EU sufinancira 85 posto, odnosno nešto više od 306 milijuna kuna. U okviru projekta u ove je protekle tri godine provedbe uspostavljena infrastruktura, odnosno predviđene Iaas i Paas usluge te su razvijene kolaboracijska i analitička platforma. Drugim riječima, projektom su tijela državne uprave, uz infrastrukturne usluge najviše razine sigurnosti i dostupnosti, dobila i platformu za analizu i vizualizaciju informacija koja će im omogućiti donošenje odluka temeljeno na podacima, odnosno transformaciju u data driven organizacije. Istodobno je njihovim zaposlenicima unutar CDU-a osigurano virtualno radno mjesto, sa svim funkcionalnostima koje su službenicima potrebne za samostalan rad i suradnju. Uz državnu sabirnicu koja je uspostavljena u okviru projekta i koja je jedna od ključnih poluga za daljnju digitalizaciju te sadašnjih preko 300 korisnika u zadnju godinu provedbe ući ćemo s vrlo dobrim pokazateljima uspješnosti.

Ono što nam slijedi u predstojećem razdoblju je izgradnja sustava interoperabilnosti kako bi CDU ispunio i svoju drugu ulogu: naime, cilj uspostave nije bio samo konsolidirati državnu IT infrastrukturu i racionalizirati troškove, nego i stvoriti interoperabilno mjesto razvoja i optimizacije državne informacijske i komunikacijske tehnologije, koje će kroz standarde i učinkovito upravljanje  omogućiti brži razvoj digitalnih usluga.

Sada dolazi i za projekte digitalne transformacije i digitalizacije novac iz nove financijske omotnice ali NPOO. Što bi trebalo napraviti i pokrenuti da se taj novac iskoristi?

Kao i u prethodnom financijskom razdoblju, ključna je dobra priprema projekata koji će se financirati iz EU sredstava. Međutim, jednako je važno koordinirati pojedinačne projekte kako bi se postigli i najviši sinergijski učinci u sva četiri prioritetna područja koja je država izdvojila u Strategiji digitalne Hrvatske - digitalna tranzicija gospodarstva, digitalizacija javne uprave i pravosuđa te razvoj širokopojasnih elektroničkih komunikacijskih mreža i digitalnih kompetencija i radnih mjesta. Vjerujem da će nama, ali i kolegama iz Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva kao krovnom tijelu nadležnom za digitalizaciju javne uprave, iskustva na velikim projektima iz još uvijek aktualnog razdoblja kao što su e-Poslovanje i Uspostava CDU-a biti od koristi u planiranju i provedbi novih projekata.

APIS IT radi na drugim projektima digitalizacije i digitalne transformacije državne i javne i lokalne uprave. Koji su ključni projekti u 2022. godini, ali i sljedećoj godini?

Dobar dio ove godine posvetili smo pripremama za uvođenje eura u informacijske sustave naših korisnika, Ministarstva financija do Grada Zagreba. Paralelno s kolegama iz Carinske uprave radimo na potpuno novim verzijama EU sustava vezanih za carinske deklaracije, što prema opsegu posla premašuje i velike projekte koje smo implementirali 2013. kada smo pristupali EU i zajedničkom carinskom sustavu. Uz uspješno završene pojedinačne projekte kao što su mPorezna, intenzivno pripremamo i projekte koje u javnoj upravi donosi Nacionalni program otpornosti i oporavka, a oni će obilježiti ne samo sljedeću godinu, nego cijelo srednjoročno razdoblje pred nama. Uz nastavak rada na Centru dijeljenih usluga, to su u prvom redu digitalizacija sustava Porezne uprave čiji je cilj omogućiti izgradnju sustava koji za obveznike i referente doista funkcionira bez papira te razvoj mobilne aplikacije za e-Građane koja će u prvi plan staviti korisničko iskustvo i omogućiti jednostavan, intuitivan i personaliziran pregled usluga.

Prošle godine tvrtka je ostvarila odlične poslovne rezultate, kako to komentirate i kakva su očekivanja u 2022.?

Drago mi je što smo dobrim rezultatima u 2021. godini zadržali trend rasta svih poslovnih pokazatelja koji APIS IT bez prekida bilježi od 2017. godine. Taj rast, bilo da govorimo o prihodima, dobiti, broju zaposlenih, ROI-ju ili EBITDA-i rezultat je provedene poslovne i tehnološke konsolidacije u sklopu koje smo u cijelosti obnovili infrastrukturu, digitalizirali vlastite poslovne procese i započeli rad na nizu projekata digitalizacije, uključujući i velike EU projekte. Investicijski ciklus koji smo financirali iz vlastitih sredstava obuhvatio je kupnju poslovne zgrade, modernizaciju podatkovnog centra u sjedištu tvrtke u Zagrebu te akviziciju podatkovnog centra na drugoj lokaciji. Uz mjere konsolidacije koje su rezultirale većom produktivnošću, istovremeno smo ulagali u povećanje vlastitih kapaciteta s naglaskom na zapošljavanje i jačanje naših timova, od poslovnih analitičara do svih profila IT stručnjaka. Zahvaljujući uloženom, povećali smo kadrovske i infrastrukturne kapacitete tvrtke da preuzme i realizira najkompleksnije projekte u državi, pa i u 2022. očekujemo nastavak ovog pozitivnog trenda.

Preuzeli ste i PCK odnosno data centar u Jastrebarskom. Kako napreduje razvoj tog projekta jer je on za APIS IT važan kao backup & recovery lokacija, ali i mogućnost širenja usluga?

Uspostava drugog podatkovnog centra bila je ključni dio našeg programa upravljanja kontinuitetom poslovanja koji smo završili krajem prošle godine, certifikacijom po normi ISO 22301. Time jamčimo da će svi IT sustavi udomljeni u APIS IT-u nastaviti funkcionirati i u slučaju prekida koje mogu izazvati prirodne katastrofe kao što potresi i poplave ili krizne situacije poput kibernetičkih napada i pandemije. Naši kapaciteti u Zagrebu i Jastrebarskom su redundantni što znači da u slučaju ispada jednog centra, drugi može preuzeti sve servise i omogućiti nesmetan rad. Našim korisnicima, posebno onima čiji sustavi moraju funkcionirati bez prekida, taj certifikat predstavlja jamstvo da će njihovi kritični sustavi biti oporavljeni i funkcionalni unutar dogovorenog vremena, ovisno o prirodi prekida. To je posebno važno kada uzmemo u obzir činjenicu da su u APIS IT-u udomljeni sustavi primjerice Porezne ili Carinske uprave koji doista moraju funkcionirati bez 24/7, sve dane u godini.

Uz podizanje razine usluge postojećim korisnicima iz javnog sektora, proširili smo i krug klijenata na privatni sektor kojima nudimo smještaj opreme i podataka u dva podatkovna centra koji udovoljavaju najvišem međunarodnom standardu sigurnosti i dostupnosti TIER 3. Iako smo bili i ostajemo okrenuti potrebama javne uprave, u ovom segmentu, zahvaljujući proširenim kapacitetima, imamo ambiciju i priliku zauzeti značajnu poziciju na tržištu.

* Izradu projekta „Utjecaj digitalne transformacije na razvoj javnih usluga u Hrvatskoj“ sufinancirala je Agencija za elektroničke medije iz Programa poticanja novinarske izvrsnosti