Državni zavod za statistiku predstavio je uspješne rezultate projekta ''Uvođenje sustava procjenjivanja troškova statističkih procesa i proizvoda'', čija je svrha, izračun troškova statističkih procesa i proizvoda sa ciljem unaprjeđenja poslovanja Državnog zavoda za statistiku.
Provedbom projekta ukupne vrijednosti od 373.158 EUR, povućenih iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova, Državni zavod za statistiku postaje ogledni primjer odgovornog tijela državne uprave, koje vodi računa o učinkovitom upravljanju troškovima u okviru državnog proračuna.
''Ovaj projekt samo je još jedan u nizu primjera kako Državni zavod za statistiku ne samo prati nego i postavlja standarde izvrsnosti'', istaknula je Lidija Brković, glavna ravnateljica Državnog zavoda za statistiku.
Državni zavod za statistiku će uvođenjem sustava procjenjivanja troškova statističkih procesa i proizvoda dobiti kvalitetne podatke na temelju kojih će moći alocirati svoje resurse, tražiti uštede u poslovanju i određivati prioritete za unaprjeđenje. Također, Državni zavod za statistiku će ovim sustavom dobiti pokazatelje kod kojih statističkih procesa / proizvoda mora doći do znatnih metodoloških i tehnoloških promjena kako bi se osigurala njihova ekonomičnost, a time će biti u mogućnosti uspostaviti kvalitetnu podlogu za analizu i donošenje odluka o poslovanju, o statističkim proizvodima te o unaprjeđenju pojedinih statističkih procesa i proizvoda.
U okviru projekta razvijena su dva programska rješenja, Elektronička evidencija radnog vremena (EERV) koja će zaposlenicima Državnog zavoda za statistiku omogućiti evidentiranje radnog vremena po proizvodima i procesima te će biti glavni izvor podataka drugom programskom rješenju za troškovno upravljanje (CostMgt).
Državni zavod za statistiku, kao nacionalno statističko tijelo ima obvezu pridržavati se Kodeksa prakse europske statistike u sklopu ujednačavanja sustava upravljanja kvalitetom, a uvođenje sustava procjenjivanja troškova statističkih procesa i proizvoda dodatno doprinosi ostvarenju jednog od temeljnih načela Kodeksa, a to je načelo ekonomičnosti.
Umjetna inteligencija razvija se brže od infrastrukture, regulatornih okvira i organizacijskih procesa koji je trebaju pratiti. Europa intenzivno govori o podatkovnoj suverenosti, regulativi i potrebi za vlastitim kapacitetima, ali između rasprave i realizacije još postoji velik jaz. „Puno pričamo, ali ne radimo toliko; to je trenutačno jedna od osnovnih premisa“, ističe za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info Marko Dagelić, CEO Datum. Za njega je upravo kontrola nad procesima i podacima jedan od temelja ozbiljne primjene umjetne inteligencije.
Promjena cijene često znači uređivanje više tablica i slanje novih verzija kupcima ili kolegama. Cjenici okuplja unos, objavu i povijest cijena u jednoj web aplikaciji. Korisnik uvozi pripremljenu Excel datoteku ili ručno uređuje stavke, dok kupci pristupaju objavljenim podacima bez prijave.
Rast umjetne inteligencije više nije samo pitanje novih modela, aplikacija i računalnih čipova. U pozadini se ubrzano mijenja fizička infrastruktura potrebna za njihov rad, a podatkovni centri postaju veći, energetski intenzivniji i tehnički složeniji. Upravo se taj val potražnje sada snažno prelijeva i na Europu, nakon što je prethodnih godina bio najvidljiviji u Sjedinjenim Američkim Državama. Vertiv zbog toga povećava proizvodne i inženjerske kapacitete u Hrvatskoj, koja za kompaniju ima važnu ulogu u projektiranju i isporuci infrastrukturnih sustava za EMEA regiju.
