Svojih 49 posto udjela u domaćoj IT tvrtki APIS IT grad Zagreb prodao je državi, što Vlada danas potvrdila na svojoj sjednici. Riječ je o 49 posto udjela koji je u ovoj tvrtki držao grad Zagreb, a vrijednost udjela procijenjena je na 37,779 milijuna eura.
Prema odluci Vlade Republika Hrvatska stjecanje poslovnog udjela izvršit će kupnjom iz sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske u iznosu od 1.033.678,02 eura te pretvaranjem potraživanja Republike Hrvatske prema Gradu Zagrebu s osnova danih zajmova u iznosu od 36.745.321,98 eura.
Podsjetimo, APIS IT je dosad bio državno-gradska IT tvrtka koja radi za ministarstva, državne agencije i druge institucije, a jedan od najvećih projekata koji su dosad radili koji se nastavlja je Centar dijeljenih usluga (CDU).
Projekt „Uspostava Centra dijeljenih usluga“ jedan je od ključnih projekata Vlade Republike Hrvatske i SDURDD-a, čija vrijednost iznosi 47.91 milijuna eura, od čega je Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj sufinancirala projekt u iznosu od 40.72 milijuna eura. U sljedećoj fazi koja se financira iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti bit će uz postojećih 350 spojeno još četiristotinjak korisnika što će dodatno hardverski i softverski koštati još 34,5 milijuna eura do 2026. godine.
Dosad je potrošeno 270 tisuća radnih sati, odnosno 33.750 čov ek dana, a na projektu je radilo ukupno 86 ljudi i to iz ministarstva uprave pa nakon toga Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, a u APIS IT-u je na core sustavu radilo 46 stručnjaka. Pritom i SDURD I APIS IT nastavljaju zapošljavati jer ukupno 750 korisnika znači mnogo više IT rješenja koja se vrte kod tih 750 korisnika. CDU mogu koristiti i državne institucije, ministarstva, državni fondovi, ali i lokalna uprava i samouprava.
Ukupni kapaciteti CDU platforme danas obuhvaćaju 37.840 vCPU, 154 TB RAM, 15.5 PB prostora za pohranu te više od 4.500 virtualnih poslužitelja. Uz najvišu razinu kibernetičke sigurnosti, više podatkovnih centara kojima upravlja APIS IT osiguravaju i visoku dostupnost, odnosno automatski oporavak od bilo kakvog ispada na jednoj od lokacija bez gubitka podataka.
Umjetna inteligencija razvija se brže od infrastrukture, regulatornih okvira i organizacijskih procesa koji je trebaju pratiti. Europa intenzivno govori o podatkovnoj suverenosti, regulativi i potrebi za vlastitim kapacitetima, ali između rasprave i realizacije još postoji velik jaz. „Puno pričamo, ali ne radimo toliko; to je trenutačno jedna od osnovnih premisa“, ističe za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info Marko Dagelić, CEO Datum. Za njega je upravo kontrola nad procesima i podacima jedan od temelja ozbiljne primjene umjetne inteligencije.
Promjena cijene često znači uređivanje više tablica i slanje novih verzija kupcima ili kolegama. Cjenici okuplja unos, objavu i povijest cijena u jednoj web aplikaciji. Korisnik uvozi pripremljenu Excel datoteku ili ručno uređuje stavke, dok kupci pristupaju objavljenim podacima bez prijave.
Rast umjetne inteligencije više nije samo pitanje novih modela, aplikacija i računalnih čipova. U pozadini se ubrzano mijenja fizička infrastruktura potrebna za njihov rad, a podatkovni centri postaju veći, energetski intenzivniji i tehnički složeniji. Upravo se taj val potražnje sada snažno prelijeva i na Europu, nakon što je prethodnih godina bio najvidljiviji u Sjedinjenim Američkim Državama. Vertiv zbog toga povećava proizvodne i inženjerske kapacitete u Hrvatskoj, koja za kompaniju ima važnu ulogu u projektiranju i isporuci infrastrukturnih sustava za EMEA regiju.
