Velika većina programera razvija aplikacije za sve platforme koje se mogu koristiti i na smartphone i na tablet uređajima. Upravo je oglašivačka mreža Millennial Media provela anketu u tom području.
U anketi je 76 posto od 351 programera izjavilo da razvijaju univerzalne aplikacije. Međutim, to ne znači da sve ove univerzalne aplikacije izgledaju podjednako na svim uređajima, zbog toga što neke univerzalne aplikacije na smartphone uređaju mogu imati izgled sučelja različit od onog na tablet uređaju.
Ipak, ovo pokazuje da su smartphone uređaji broj jedan kod programera, te da im se ne isplati razvijati zasebne aplikacije za tablet uređaje, koje bi bile bolje optimizirane za veće zaslone.
U izvješću su prikazani i ostali rezultati ankete:
Više od 50 posto kompanija koje se bave razvojem aplikacija ima jednu zaposlenu osobu, dok manje od 20 posto ispitanika radi u kompanijama s 10 ili više zaposlenika.
Velika većina programera aplikacija je već objavila nekoliko aplikacija, a 60 posto njih očekuje da će do kraja 2014. godine lansirati 5 ili više aplikacija .
S 80 posto ispitanika koji razvijaju aplikacije, Android je najpopularnija platforma. Na drugom mjestu po popularnosti se smjestio iOS, koji će u 2014. godini smanjiti zaostatak za Android platformom. Međutim, 78 posto iOS programera je izjavilo da će u 2014. godini razvijati aplikacije i za Android platformu.
S gotovo 50 posto programera koji u 2014. godini planiraju razvijati Windows aplikacije, Windows je najbrže rastuća platforma.
Oko 17 posto programera ne zarađuje novac od svojih aplikacija , ali gotovo polovica njih nada se da će u 2014. početi zarađivati novac od svojih aplikacija . Od 83 posto ispitanika koji već zarađuju na svojim aplikacijama , njih 73 posto na aplikacijama zarađuje putem oglasa, dok 45 posto programera zarađuje putem plaćenih preuzimanja, a samo 30 posto njih zarađuje iz kupnje unutar aplikacija, što je iznenađujuće mali postotak s obzirom na to da je za kupnja unutar aplikacija nedavno predviđen popriličan rast.
Vrh liste prioriteta programera je s 56 posto zauzeo razvoj novih aplikacija, na drugo se mjesto sa 16 posto smjestilo ostvarivanje prihoda, dok je treću poziciju na listi prioriteta s 15 posto zauzelo poboljšanje postojećih aplikacija.
Kibernetička sigurnost u posljednja je dva desetljeća dobila čitav niz novih normi, regulativa i obveza, ali način upravljanja rizicima nije se promijenio jednakom brzinom. Organizacije danas raspolažu sofisticiranijim alatima i većim količinama podataka, no istodobno sve više vremena i novca troše na dokazivanje usklađenosti. Stanko Cerin, direktor Ostendo Consultinga i suosnivač startupa IVERIOS za ICTbusiness Media – ICTbusiness.inf ističe kako je omjer ulaganja u compliance i revizije postao nerazmjerno velik u odnosu na resurse usmjerene prema stvarnoj kibernetičkoj otpornosti. Takvu ocjenu temelji na više od 25 godina iskustva u informacijskoj sigurnosti i radu s kompleksnim međunarodnim i regionalnim organizacijama. Savjetovao je klijente poput MGM Resortsa, Stanford University Hospital and Clinics, Zillowa, Amgena i Mercka, ali i Podravke, HEP-a, PBZ-a, Addiko banke, Telemacha, A1 i Elektroprivrede BiH.
Protonova nadogradnja Luma dolazi u trenutku kada privatnost postaje jedan od ključnih kriterija za odabir AI alata. Korisnici su u prvoj fazi generativne umjetne inteligencije često pristajali na nejasne uvjete obrade podataka kako bi dobili pristup novim mogućnostima.
Globalna cloud komunikacijska platforma Infobip, koja ove godine obilježava 20 godina poslovanja, objavila je akviziciju američke tvrtke SocketLabs. Riječ je o kompaniji koja gotovo dva desetljeća razvija infrastrukturu za slanje velikih količina e-mailova putem više pružatelja usluga, uz alate za praćenje, upravljanje i analizu isporuke e-mail poruka. Akvizicija je usmjerena na jačanje Infobipove pozicije na tržištu infrastrukture i isporuke e-mailova, posebno u segmentu velikih poduzeća i neovisnih proizvođača softvera, odnosno ISV-ova. SocketLabs Infobipu donosi dodatne mogućnosti za upravljanje e-mail prometom velikog opsega, praćenje isporučivosti poruka i optimizaciju komunikacije u okruženjima u kojima se koristi više pružatelja e-mail usluga.
