Za razliku od grada Zagreba, Grad Split nema holding već zasebna gradska poduzeća koja sukladno odlukama uprava, nadzornih odbora i skupština, a sukladno Zakonu o javnoj nabave imaju svoje ERP-ove i aplikacije za komunikaciju s korisnicima.
Komunalna društva razlikuju se veličinom, djelokrugom rada pa i stupnjem digitalizacije, ali cilj grada Splita je potpuna digitalizacija poslovanja i komunikacije svih gradskih subjekata po uzoru na procese provedene u gradskoj upravi, pojašnjavaju iz grada Splita na upit ICTbusiness.info.
Kako sami tvrde poslovanje gradske uprave je u potpunosti digitalno, koristi se digitalni potpis, digitalne alate za javnu nabavu, evidenciju radnog vremena, financije, a za komunikaciju s korisnicima i plaćanje gradskih računa bez naknade razvili su Smart city aplikaciju.
Smart City Split mobilna aplikacija i istoimena internetska stranica smartcity.split.hr od 1. lipnja ove godine dostupne su za korisnike, prvenstveno građane Splita, ali i sve posjetitelje. Aplikacija je osmišljena kako bi se olakšao svakodnevni život u gradu, omogućila prisnija komunikacija s Gradskom upravom i pružio direktan pristup uslugama gradskih tvrtki i institucija, pojašnjavaju iz grada. Također, Smart City Split donosi sve važne servisne informacije na zaslon mobitela svakog korisnika, kao i vijesti o gradskim događajima, a sama aplikacija rezultat je suradnje s HT grupom.
„Krajnji cilj je razvoj jednog korisničkog sučelja za sve usluge koje koriste naši građani, jer u principu građani gradsku upravu i gradska trgovačka društva, pa i javne ustanove (proračunske korisnike) percipiraju kao jedan subjekt i ne zanima ih, niti ih treba zanimati što se događa iza jedinstvenog sučelja. Naravno, za to će trebati vremena, uključujući prilagodbu ERP-ova a u idealnom scenariju i prelazak na zajednički ERP“, zaključuju iz grada Splita.
Umjetna inteligencija razvija se brže od infrastrukture, regulatornih okvira i organizacijskih procesa koji je trebaju pratiti. Europa intenzivno govori o podatkovnoj suverenosti, regulativi i potrebi za vlastitim kapacitetima, ali između rasprave i realizacije još postoji velik jaz. „Puno pričamo, ali ne radimo toliko; to je trenutačno jedna od osnovnih premisa“, ističe za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info Marko Dagelić, CEO Datum. Za njega je upravo kontrola nad procesima i podacima jedan od temelja ozbiljne primjene umjetne inteligencije.
Promjena cijene često znači uređivanje više tablica i slanje novih verzija kupcima ili kolegama. Cjenici okuplja unos, objavu i povijest cijena u jednoj web aplikaciji. Korisnik uvozi pripremljenu Excel datoteku ili ručno uređuje stavke, dok kupci pristupaju objavljenim podacima bez prijave.
Rast umjetne inteligencije više nije samo pitanje novih modela, aplikacija i računalnih čipova. U pozadini se ubrzano mijenja fizička infrastruktura potrebna za njihov rad, a podatkovni centri postaju veći, energetski intenzivniji i tehnički složeniji. Upravo se taj val potražnje sada snažno prelijeva i na Europu, nakon što je prethodnih godina bio najvidljiviji u Sjedinjenim Američkim Državama. Vertiv zbog toga povećava proizvodne i inženjerske kapacitete u Hrvatskoj, koja za kompaniju ima važnu ulogu u projektiranju i isporuci infrastrukturnih sustava za EMEA regiju.
