Za razliku od grada Zagreba, Grad Split nema holding već zasebna gradska poduzeća koja sukladno odlukama uprava, nadzornih odbora i skupština, a sukladno Zakonu o javnoj nabave imaju svoje ERP-ove i aplikacije za komunikaciju s korisnicima.
Komunalna društva razlikuju se veličinom, djelokrugom rada pa i stupnjem digitalizacije, ali cilj grada Splita je potpuna digitalizacija poslovanja i komunikacije svih gradskih subjekata po uzoru na procese provedene u gradskoj upravi, pojašnjavaju iz grada Splita na upit ICTbusiness.info.
Kako sami tvrde poslovanje gradske uprave je u potpunosti digitalno, koristi se digitalni potpis, digitalne alate za javnu nabavu, evidenciju radnog vremena, financije, a za komunikaciju s korisnicima i plaćanje gradskih računa bez naknade razvili su Smart city aplikaciju.
Smart City Split mobilna aplikacija i istoimena internetska stranica smartcity.split.hr od 1. lipnja ove godine dostupne su za korisnike, prvenstveno građane Splita, ali i sve posjetitelje. Aplikacija je osmišljena kako bi se olakšao svakodnevni život u gradu, omogućila prisnija komunikacija s Gradskom upravom i pružio direktan pristup uslugama gradskih tvrtki i institucija, pojašnjavaju iz grada. Također, Smart City Split donosi sve važne servisne informacije na zaslon mobitela svakog korisnika, kao i vijesti o gradskim događajima, a sama aplikacija rezultat je suradnje s HT grupom.
„Krajnji cilj je razvoj jednog korisničkog sučelja za sve usluge koje koriste naši građani, jer u principu građani gradsku upravu i gradska trgovačka društva, pa i javne ustanove (proračunske korisnike) percipiraju kao jedan subjekt i ne zanima ih, niti ih treba zanimati što se događa iza jedinstvenog sučelja. Naravno, za to će trebati vremena, uključujući prilagodbu ERP-ova a u idealnom scenariju i prelazak na zajednički ERP“, zaključuju iz grada Splita.
Digital Realty ostvario je u drugom tromjesečju prihod od 1,92 milijarde dolara, 29 posto više nego godinu prije, te podigao godišnju prognozu prilagođenog FFO-a na 8,15 do 8,20 dolara po dionici. Operator podatkovnih centara objavio je rezultate nakon zatvaranja američkog tržišta u četvrtak, potaknut potražnjom za AI i cloud kapacitetom.
Umjetna inteligencija mijenja temeljnu arhitekturu podatkovnih centara i pred operatore postavlja zahtjeve koje klasična infrastruktura često ne može zadovoljiti. Na našem i širem europskom tržištu najveće pojedinačno ograničenje je dostupna električna energija na lokalnoj mreži, kako za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info ističe Bojan Klasan, rukovoditelj data centra, A1 Hrvatska. Prenamjena postojećeg objekta prije svega podrazumijeva višestruko povećanje električne snage po racku. Umjesto dosadašnjih 5 do 15 kW, novi AI ormari mogu zahtijevati od 40 do 120 i više kW.
Kibernetička sigurnost u posljednja je dva desetljeća dobila čitav niz novih normi, regulativa i obveza, ali način upravljanja rizicima nije se promijenio jednakom brzinom. Organizacije danas raspolažu sofisticiranijim alatima i većim količinama podataka, no istodobno sve više vremena i novca troše na dokazivanje usklađenosti. Stanko Cerin, direktor Ostendo Consultinga i suosnivač startupa IVERIOS za ICTbusiness Media – ICTbusiness.inf ističe kako je omjer ulaganja u compliance i revizije postao nerazmjerno velik u odnosu na resurse usmjerene prema stvarnoj kibernetičkoj otpornosti. Takvu ocjenu temelji na više od 25 godina iskustva u informacijskoj sigurnosti i radu s kompleksnim međunarodnim i regionalnim organizacijama. Savjetovao je klijente poput MGM Resortsa, Stanford University Hospital and Clinics, Zillowa, Amgena i Mercka, ali i Podravke, HEP-a, PBZ-a, Addiko banke, Telemacha, A1 i Elektroprivrede BiH.
