Potrošnja javnih usluga u oblaku u Europi dosegnut će 148 milijardi dolara u 2023. i dosegnut će 258 milijardi dolara do 2026., rastući uz petogodišnji CAGR od 22 posto 2021.-2026., prema IDC-u. Budući da je troškovno učinkovita zamjena tradicionalnim IT implementacijama, softver kao usluga (SaaS) nastavit će pokretati većinu potrošnje u javnom oblaku u Europi, posebno u izazovnim vremenima kada tvrtke pomno ispituju svoje proračune. S druge strane, tvrtke traže alate koji omogućuju smanjenu brzinu izlaska na tržište i koji im omogućuju ubrzanje izrade aplikacija. Shodno tome, platforma kao usluga (PaaS) ostat će najbrže rastući segment Clouda u budućnosti.
Profesionalne usluge, bankarstvo i diskretna proizvodnja ostat će industrije s najvećim trošenjem u javnim uslugama u oblaku, apsorbirajući 36 posto ukupne potrošnje na javne usluge u oblaku u 2023. Situacija u Europi ostaje napeta za tržište u oblaku, koje se nalazi usred učinak sličan potezanju konopa. S jedne strane, visoka inflacija, kriza troškova, cijene energije i geopolitičke napetosti u istočnoj Europi pojačat će volatilnost proračuna i promijeniti IT planove. S druge strane, snažniji fokus na isplativa IT rješenja, hibridni rad i ubrzanje digitalne transformacije potaknut će ulaganja u Cloud, koja će nastaviti rasti.
“Kako su izravni učinci pandemije postupno nestajali, njezini su se neizravni učinci pretvorili u nove izazove uključujući nedostatak vještina, visoku inflaciju i scenarije moguće recesije, što će utjecati na ulaganja u tehnologiju. Unatoč tome, fokus na Cloud nastavit će se, a tvrtke će koristiti Cloud za smanjenje IT troškova. Europske industrije će češće usmjeravati napore prema Cloud rješenjima koja zahtijevaju niže kapitalne izdatke od tradicionalnih IT rješenja.” rekla je Andrea Minonne, voditeljica istraživanja u IDC UK.
Još jedan pomak koji podržava potrošnju u oblaku je eksplozija podataka i potrošnje s kojima se mnoge industrije suočavaju. Podaci u velikom broju povećavaju brigu o zaštiti podataka, usklađenosti i sigurnosti, a europske će tvrtke nastaviti trošiti u oblaku kako bi poboljšale upravljanje i sigurnost također u svjetlu zakona o privatnosti podataka, usklađenosti s propisima i zahtjeva digitalnog zakonodavstva. To tjera sve više tvrtki da troše na suvereni Cloud, što organizacijama omogućuje da budu u boljoj poziciji kada se radi o rješavanju zahtjeva propisa.
Umjetna inteligencija razvija se brže od infrastrukture, regulatornih okvira i organizacijskih procesa koji je trebaju pratiti. Europa intenzivno govori o podatkovnoj suverenosti, regulativi i potrebi za vlastitim kapacitetima, ali između rasprave i realizacije još postoji velik jaz. „Puno pričamo, ali ne radimo toliko; to je trenutačno jedna od osnovnih premisa“, ističe za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info Marko Dagelić, CEO Datum. Za njega je upravo kontrola nad procesima i podacima jedan od temelja ozbiljne primjene umjetne inteligencije.
Promjena cijene često znači uređivanje više tablica i slanje novih verzija kupcima ili kolegama. Cjenici okuplja unos, objavu i povijest cijena u jednoj web aplikaciji. Korisnik uvozi pripremljenu Excel datoteku ili ručno uređuje stavke, dok kupci pristupaju objavljenim podacima bez prijave.
Rast umjetne inteligencije više nije samo pitanje novih modela, aplikacija i računalnih čipova. U pozadini se ubrzano mijenja fizička infrastruktura potrebna za njihov rad, a podatkovni centri postaju veći, energetski intenzivniji i tehnički složeniji. Upravo se taj val potražnje sada snažno prelijeva i na Europu, nakon što je prethodnih godina bio najvidljiviji u Sjedinjenim Američkim Državama. Vertiv zbog toga povećava proizvodne i inženjerske kapacitete u Hrvatskoj, koja za kompaniju ima važnu ulogu u projektiranju i isporuci infrastrukturnih sustava za EMEA regiju.
