Lynx H2 5000 je prva kompaktna čistilica u svijetu koja koristi tehnologiju gorivih vodikovih ćelija, a čistilica može nositi preko 10 kilograma vodika pod pritiskom od čak 700 bara što je tehnološki izrazito napredan sustav. Sa 150 proizvedenih vozila u 2023. godini, Rasco se s razlogom može nazvati najvećim proizvođačem u domaćoj automobilskoj industriji
Rasco je ponovno potvrdio da Hrvatska ima sve resurse za razvoj velikih hi-tech inovacija. Jedna od najbrže rastućih kompanija u industriji komunalnih vozila, danas je u Münchenu predstavila tehnološku senzaciju – veliku cestovnu čistilicu Lynx H2 5000 s pogonom na vodik! Svjetska premijera najnovijeg Rascovog sofisticiranog vozila održana je danas na minhenskom IFAT-u, najvećem europskom sajmu komunalnih vozila.
Lynx H2 5000 predstavlja revoluciju u tehnologiji održavanja gradova, pokazujući potencijal vodikovih gorivih ćelija na putu prema održivosti. Obzirom da Hrvatska trenutno nema nijednu industrijsku niti javnu punionicu za vozila na vodik, čistilica je namijenjena stranim tržištima na kojima ova obiteljska tvrtka iz Kalinovca u Podravini ostvaruje 90 posto svojih prihoda.
„Ponovno smo dokazali da je Hrvatska itekako spremna za proizvodnju tehnološki naprednih vozila. Ova čistilica kruna je 35-godišnjeg rada kompanije i važan korak u ostvarivanju naše misije smanjenja štetnog utjecaja na okoliš i stvaranja zelenijih gradova. Zahvaljujući naprednim performansama, Lynx H2 5000 otvara novo poglavlje održavanja urbanih sredina predstavljajući niz inovativnih prednosti, od udobne i pregledne kabine te visoke efikasnosti do atraktivnog dizajna i radne autonomije. Čistilica k tome može nositi preko 10 kilograma vodika pod pritiskom od čak 700 bara, što je napredna tehnologija kakva je rijetkost i u automobilskoj industriji.“ navodi predsjednik uprave Ivan Franičević ističući kako je Rasco jedna od najbrže rastućih kompanija u industriji komunalnih vozila i jedini značajan igrač koji se probio iz lokalnih okvira na globalno tržište s ovim tipom opreme u zadnjih 30 godina.
Lynx H2 5000 pokreću isti elektromotori kakvi se mogu naći u električnim automobilima, ali energija potrebna za pogon vozila ne dolazi iz baterije, već iz gorivih vodikovih ćelija. Prilikom pretvaranja vodika u električnu energiju, jedini nusproizvod je voda. Čistilica s jednim punjenjem može raditi do osam sati što uvelike olakšava održavanje urbanih sredina.
Ovo vozilo u odnosu na prethodnu dizelsku i električnu dvokubičnu verziju, ima zapreminu od pet kubičnih metara te širinu čišćenja do 3,5 metara što ga čini moćnim alatom koji odjednom može pokriti velike površine. Riječ je o izrazito složenom proizvodu koji je u potpunosti razvijen u Rascovu pogonu gdje tvrtka zapošljava više od 400 ljudi i jedan je od generatora razvoja sjeverozapadne Hrvatske. Sa 150 proizvedenih vozila u 2023. godini, Rasco se s razlogom može nazvati najvećim proizvođačem u domaćoj automobilskoj industriji.
U složenim ICT projektima rani problem često se vidi kao trend odstupanja od plana, a ne kao propušten rok. Pomicanje ključnih aktivnosti, veći utrošak čovjek-dana, nedostupni resursi i neispunjeni preduvjeti mogu najaviti da dinamiku treba prilagoditi. Kada nekoliko projekata istodobno traži iste stručnjake, voditelji projekata, tehnički voditelji i nadležni organizacijski rukovoditelji zajednički usklađuju prioritete. I nove korisničke zahtjeve treba procijeniti prije prihvaćanja, budući da i manja izmjena može tražiti dodatni angažman ili pomaknuti povezane aktivnosti. Tada se razmatraju utjecaji na tehničko rješenje, opseg, troškove, rokove i kvalitetu, a odluku potvrđuje sponzor projekta. Završena implementacija potvrđuje ispunjenje projektnih obveza, ali ne govori sama po sebi kakvu je korist rješenje donijelo korisniku. Poslovni učinak može se procijeniti nakon određenog razdoblja korištenja, kroz učinkovitost procesa, dostupnost sustava ili kvalitetu usluge. O ranom prepoznavanju odstupanja, usklađivanju resursa i praćenju vrijednosti nakon implementacije, ističe za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info Veronika Petrović, voditeljica projekata u Combisovu Uredu za upravljanje projektima.
Combisov Ured za upravljanje projektima razvijao se usporedno s kompanijom koja je od manje IT tvrtke izrasla u jednog od većih ICT integratora u regiji. U posljednjih pet godina PMO je narastao s četiri do pet na 11 članova, a godišnje kroz njega prolazi 30 do 40 projekata, ovisno o veličini i složenosti. Raspodjela projekata nastoji se organizirati tako da voditelji imaju dovoljno vremena za kontrolu isporuke i komunikaciju s korisnikom. U posljednjih godinu dana tim se sve više bavi primjenom umjetne inteligencije u projektnom menadžmentu. AI pomaže u ranom otkrivanju rizika, izradi početnog plana i pripremi statusnih izvještaja, a koristi se i za analizu dokumentacije, izdvajanje zadataka te pripremu zapisnika i prezentacija. U Combisovu PMO-u umjetnu inteligenciju opisuju kao dvanaestog člana tima, a Microsoft Power Automate automatizira procese i povezuje različite alate. Konačna procjena, odgovornost za odluke i komunikacija u izazovnim situacijama ostaju na ljudima. O tome kako se AI koristi u projektnom radu i koje će kompetencije voditeljima biti ključne, ističe za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info Tena Galić, voditeljica projekata u Combisovu Uredu za upravljanje projektima.
Combisovi voditelji projekata u PMO-u zaduženi su za najsloženije i najveće isporuke. Za konkretan projekt voditelj odgovara za plan, rokove, resurse, rizike i komunikaciju s naručiteljem, dok je tehnički voditelj zadužen za izvedbu i provjeru rješenja. PMO na razini organizacije razvija metodologiju, dodjeljuje voditelje složenim projektima i provjerava primjenu dogovorenih pravila. Uspješnost se prati kroz ključne projektne točke, utrošene čovjek-dane, financijski rezultat i kvalitetu dokumentacije, testiranja i primopredaje. Posebna se vrijednost vidi kada se rizik otkrije dovoljno rano da se prilagode plan ili prioriteti, odnosno uključe osobe ovlaštene za odluku. Veliki infrastrukturni projekt koji navodi dovršen je u ugovorenom roku i budžetu unatoč nepotpunoj dokumentaciji i odlukama koje su ovisile o naručitelju. Naučene lekcije s projekata zatim se analiziraju i koriste za prilagodbu metodologije, procesa i svakodnevnog rada. O podjeli odgovornosti, mjerenju rezultata i prijenosu iskustava, ističe za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info Ivana Skočanić, voditeljica projekata u Combisovu Uredu za upravljanje projektima.
