Qualcomm razvija procesor s neimenovanim hyperscalerom, a prve isporuke očekuju se već u prosincu. Time kompanija dodatno potvrđuje da povratak u podatkovne centre više nije usputni pokušaj nego strateški projekt. Tržište AI infrastrukture sve se manje oslanja isključivo na generičke komponente, a sve više na prilagođene čipove optimirane za pojedine radne terete. U tom pomaku Qualcomm vidi priliku za ulazak u zonu u kojoj danas najveću korist ubiru Broadcom, Marvell i hyperscaleri s vlastitim dizajnom.
Najvažniji element ove priče nije samo Qualcommovo ime, nego model suradnje. Kada dobavljač poluvodiča razvija čipove s hyperscalerom, to znači da se traži puno veća optimizacija između procesora, softverskog stacka i stvarnog korisničkog opterećenja. Takvi projekti mogu značajno smanjiti trošak po zadatku, povećati energetsku učinkovitost i omogućiti veću kontrolu nad lancem opskrbe, što je postalo presudno u eri nestašice vrhunskog AI hardvera.
Za Qualcomm je to prilika da ponudi nešto što tržištu trenutačno treba: kombinaciju dizajnerske fleksibilnosti i iskustva u energetski učinkovitim arhitekturama. Ako prve isporuke u prosincu prođu dobro, kompanija bi mogla mnogo brže od očekivanog postati relevantna u jednom od najprofitabilnijih dijelova AI infrastrukture. Time bi se dodatno potvrdilo da data-center tržište ulazi u razdoblje u kojemu više nema jednog dominantnog recepta za čip.
Prve isporuke custom čipova razvijanih s hyperscalerom očekuju se u prosincu. Time se dodatno potvrđuje da je hardverski sloj AI tržišta ušao u fazu u kojoj dobit više ne nose samo apsolutno najveći proizvođači akceleratora. Prilagođeni ai čipovi i redefinicija podatkovnog centra otvaraju prostor čitavom nizu igrača koji mogu riješiti konkretna uska grla u performansama, potrošnji, memoriji, pohrani ili dizajnu sustava.
To je važno jer se AI infrastruktura gradi kao kompleksna cjelina. Čip bez dovoljno memorije, poslužitelj bez odgovarajuće pohrane ili sustav bez energetske učinkovitosti ne donosi očekivani rezultat. Zbog toga tržište sve više nagrađuje dobavljače koji nude rješenja s jasnom ulogom u cijelom stacku, a ne samo impresivnu pojedinačnu specifikaciju.
Istodobno raste i važnost prilagođenog dizajna. Hyperscaleri, proizvođači uređaja i veliki enterprise kupci traže hardver koji je optimiran za njihove radne terete, a ne univerzalne kompromise. To pogoduje igračima koji imaju fleksibilan razvoj i mogu raditi blisko s velikim kupcima. U takvom modelu marža se ne gradi samo na volumenu, nego i na dubini integracije i spremnosti da se rješavaju vrlo specifični tehnički problemi.
Europskim operaterima i cloud igračima to otvara još jedno važno pitanje: koliko će dugo moći ostati kupci gotovih rješenja, a da pritom ne izgube pregovaračku moć u odnosu na američke i azijske divove. Za europske kupce to znači da će nabava hardvera sve manje biti čista cjenovna odluka. Pitanja dostupnosti, kompatibilnosti, dugoročne podrške i energetske učinkovitosti postaju jednako važna kao i sama nabavna cijena, osobito kada se planiraju AI projekti koji bi trebali raditi godinama.
Hardversko tržište tako ulazi u novu ravnotežu. Više nema jednostavne podjele na pobjednike i gubitnike po jednoj osi. Pobjednici će biti oni koji uspiju postati neizostavan dio AI jednadžbe, bilo kroz custom procesor, pohranu, inference, energetsku učinkovitost ili specijalizirane oblike obrade koji ukupni sustav čine bržim i isplativijim.
Za europsko tržište to ima dodatnu težinu jer otvara pitanje tko će kontrolirati ključne slojeve infrastrukture na kojoj će raditi budući AI servisi, mreže i industrijske aplikacije. Ovisnost o tuđem siliciju neće nestati preko noći, ali se prostor za diferencijaciju širi onamo gdje se hardver, softver i usluge mogu povezati u cjelovitu ponudu s jasnim poslovnim učinkom.
Na tržištu hardvera pritom se sve jasnije vidi pomak s univerzalnih komponenti prema arhitekturama prilagođenima određenom tipu opterećenja. CPU-i, GPU-i, inference akceleratori, ASIC-ovi i specijalizirani edge poslužitelji više nisu samo tehničke kategorije, nego poluge tržišnog pozicioniranja. Tko kontrolira silicij i zna ga uskladiti s konkretnim radnim opterećenjem, ima snažniji argument i prema cloud providerima i prema proizvođačima uređaja.
Takav razvoj dodatno mijenja lanac vrijednosti. Dobavljači koji su se ranije oslanjali na jedan dominantan segment sada traže izlaz prema podatkovnim centrima, edgeu, telekomu ili AI računalstvu na uređaju. Upravo zato se toliko pažnje posvećuje custom procesor i novim partnerstvima, jer se buduća vrijednost neće stvarati samo prodajom standardnih čipova, nego sposobnošću da se prilagode novim obrascima potražnje.
Takav razvoj ubrzava i konsolidaciju tržišta. Veći igrači koriste kapital, infrastrukturu i partnerstva kako bi učvrstili položaj, dok manji traže prostor u specijalizaciji, bržoj implementaciji ili nižem trošku. U svakom od tih modela zajedničko je jedno: vrijednost se sve teže stvara samo pričom, a sve više sposobnošću isporuke.
Jedan od najnovijih podatkovnih centara u Hrvatskoj, smješten kod Varaždina, promijenio je vlasničku strukturu. Dosadašnji suvlasnik, varaždinska IT tvrtka Cratis izašala je iz vlasništva centra, koji nastavlja poslovati pod novim vlasnikom tvrtkom Ilkari. Cratis ostaje u ulozi managed cloud partnera te nastavlja pružati podršku i povezivati infrastrukturu sa stručnim upravljanjem.
Hrvatsko tržište javne nabave godišnje vrijedi više od 14 milijardi eura, no tisuće ponuda i dalje otpada zbog proceduralnih pogrešaka, propuštenih rokova i administrativnih propusta.
Sigurnosna kompanija ReversingLabs je objavio kako je proglašena vizionarom u Gartnerovom izvješću Magic Quadrant za sigurnost lanca nabave softvera za 2026. godinu. Kao pionir u ovoj kategoriji od 2021. godine, ReversingLabs je jedna od 18 kompanija prepoznatih u Gartnerovom prvom istraživanju ovog područja kibernetičke sigurnosti.
