Tržište AI infrastrukture bilježi eksponencijalni rast potaknuto sve većom potražnjom za računalnom snagom potrebnom za treniranje i primjenu generativnih modela. Prema procjenama analitičkih kuća poput Omdije i Gartnera, globalna ulaganja u podatkovne centre optimizirane za AI doseći će 350 milijardi dolara do 2030., pri čemu najveći dio otpada na hiperskalere poput Amazona, Microsofta, Googlea i sve češće specijalizirane tvrtke poput Coreweavea.
Meta je potpisao ugovor vrijedan do 14,2 milijarde dolara s tehnološkom kompanijom Coreweave kako bi ojačao svoje računalne resurse. Time će najveća svjetska društvena mreža dobiti infrastrukturu potrebnu za razvoj i pokretanje naprednih AI modela.
Američki Coreweave potvrdio je vijest u prijavi američkoj regulatornoj agenciji SEC, uz napomenu da ugovor traje do 2031. godine, s mogućnošću produljenja za još jednu godinu. Tvrtka sebe opisuje kao „AI hiperskalera“, a suradnja s Metom nadovezuje se na nedavno proširenje ugovora s OpenAI-jem na 6,5 milijardi dolara, čime je ukupna vrijednost ugovora s operaterom ChatGPT-a dosegla 22,4 milijarde dolara. Coreweave je nedavno potpisao i ugovor vrijedan 1,5 milijardi funti s britanskom vladom.
Poslovanje tvrtke temelji se na iznajmljivanju pristupa najnaprednijim AI čipovima, pri čemu konkurira igračima poput Nebius Groupa i Nscalea. Potonji je prošlog tjedna osigurao 1,1 milijardu dolara investicija, a među ulagačima su i Nvidia i Nokia. Direktor Coreweavea Michael Intrator izjavio je da će kompanija Meti isporučivati najnovije Nvidijine GB300 sustave kao dio ugovora. „Bili su zadovoljni našom infrastrukturom u ranijim ugovorima i vratili su se po još“, dodao je Intrator.
Za Metu Platforms ovaj ugovor naglašava goleme troškove izgradnje AI infrastrukture. Direktor Mark Zuckerberg izjavio je u srpnju da tvrtka planira uložiti stotine milijardi dolara u računalnu infrastrukturu za umjetnu inteligenciju, uključujući i gradnju kolosalnih podatkovnih centara.
Tržište AI infrastrukture bilježi eksponencijalni rast potaknuto sve većom potražnjom za računalnom snagom potrebnom za treniranje i primjenu generativnih modela. Prema procjenama analitičkih kuća poput Omdije i Gartnera, globalna ulaganja u podatkovne centre optimizirane za AI doseći će 350 milijardi dolara do 2030., pri čemu najveći dio otpada na hiperskalere poput Amazona, Microsofta, Googlea i sve češće specijalizirane tvrtke poput Coreweavea. Nvidijini grafički procesori ostaju ključni pokretač ovog tržišta, a očekuje se da će nova generacija čipova GB300 i B200 značajno ubrzati treniranje velikih jezičnih modela i AI sustava za obradu podataka u stvarnom vremenu.
Europska unija paralelno ulaže u vlastite projekte superračunala i podatkovnih centara s ciljem tehnološke suverenosti, što pokazuje da će globalna utrka u AI infrastrukturi u idućem desetljeću postati jedan od najvažnijih segmenata digitalne ekonomije.
Kristina Podnar stručnjakinja je za digitalne politike i upravljanje umjetnom inteligencijom koja organizacijama pomaže pretvoriti načela upravljanja u jasna pravila odlučivanja i svakodnevne poslovne postupke. Ima više od dva desetljeća savjetodavnog iskustva, autorica je knjige „The Power of Digital Policy“ te trenutno radi na izdavanju knjige „The Power of Agentic AI Policy“ koja će biti dostupna od 19. siječnja 2027. godine.
U složenim ICT projektima rani problem često se vidi kao trend odstupanja od plana, a ne kao propušten rok. Pomicanje ključnih aktivnosti, veći utrošak čovjek-dana, nedostupni resursi i neispunjeni preduvjeti mogu najaviti da dinamiku treba prilagoditi. Kada nekoliko projekata istodobno traži iste stručnjake, voditelji projekata, tehnički voditelji i nadležni organizacijski rukovoditelji zajednički usklađuju prioritete. I nove korisničke zahtjeve treba procijeniti prije prihvaćanja, budući da i manja izmjena može tražiti dodatni angažman ili pomaknuti povezane aktivnosti. Tada se razmatraju utjecaji na tehničko rješenje, opseg, troškove, rokove i kvalitetu, a odluku potvrđuje sponzor projekta. Završena implementacija potvrđuje ispunjenje projektnih obveza, ali ne govori sama po sebi kakvu je korist rješenje donijelo korisniku. Poslovni učinak može se procijeniti nakon određenog razdoblja korištenja, kroz učinkovitost procesa, dostupnost sustava ili kvalitetu usluge. O ranom prepoznavanju odstupanja, usklađivanju resursa i praćenju vrijednosti nakon implementacije, ističe za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info Veronika Petrović, voditeljica projekata u Combisovu Uredu za upravljanje projektima.
Combisov Ured za upravljanje projektima razvijao se usporedno s kompanijom koja je od manje IT tvrtke izrasla u jednog od većih ICT integratora u regiji. U posljednjih pet godina PMO je narastao s četiri do pet na 11 članova, a godišnje kroz njega prolazi 30 do 40 projekata, ovisno o veličini i složenosti. Raspodjela projekata nastoji se organizirati tako da voditelji imaju dovoljno vremena za kontrolu isporuke i komunikaciju s korisnikom. U posljednjih godinu dana tim se sve više bavi primjenom umjetne inteligencije u projektnom menadžmentu. AI pomaže u ranom otkrivanju rizika, izradi početnog plana i pripremi statusnih izvještaja, a koristi se i za analizu dokumentacije, izdvajanje zadataka te pripremu zapisnika i prezentacija. U Combisovu PMO-u umjetnu inteligenciju opisuju kao dvanaestog člana tima, a Microsoft Power Automate automatizira procese i povezuje različite alate. Konačna procjena, odgovornost za odluke i komunikacija u izazovnim situacijama ostaju na ljudima. O tome kako se AI koristi u projektnom radu i koje će kompetencije voditeljima biti ključne, ističe za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info Tena Galić, voditeljica projekata u Combisovu Uredu za upravljanje projektima.
