Mainframe računala su i dalje vrlo tražena roba

Velika centralna računala, poznatija kao mainframes, pojavila su se još pedesetih godina prošlog stoljeća i još uvijek nema naznake da bi se mogla povući “sa scene“, bez obzira što se svakim novim tehnološkim dostignućem najavljuje njihov kraj. Zašto je to tako?

Da bi se ponudio odgovor, potrebno je otići u širinu priče. Najjednostavnije je naglasiti da se problem nazire u proračunskim ograničenja organizacija i da bi svako odstupanje utjecalo na poslovne rezultate. Otud spora tranzicija, ako uopće i ima tranzicije.

Primjerice, IBM kao kreator prvih sedam velikih centralnih računala (Burroughs, Unisys, NCR, Control Data, Honeywell, GE i RCA), pozabavio se situacijom u posljednjem kvartalu prošle godine. I pritom ponudio statističke pokazatelje prihvaćenosti mainframe usvojenosti.

Čak 67 od Fortune 100 organizacija ih je usvojilo, 45 od 50 najjačih banaka, osam od top 10 osiguravajućih društava, osam od deset najvećih telekoma, sedam od deset trgovačkih lanaca i četiri od pet najvećih zrakoplovnih kompanija. Kad bi svi oni krenuli u tranziciju i odustali od velikih centralnih računala, nastao bi kaos.

I za takvim potezima nema potrebe, što IBM dokazuje brojkama o samom usvajanju mainframea. Bilježi se rast od 350 posto unazad deset godina, što znači da mainframe ne umire, dapače. Uostalom, Fujitstu sa svojoj GS21 serijom ili IBM sa svojom Z15 ogledni su primjer mogućnosti koje velika centralna računala još uvijek nude - enkripciju posvuda, razvoj nativnog clouda, instantni oporavak...

Ne treba smetnuti s uma da su troškovi kroz njihovo korištenje niži, a sigurnost na višim razinama jer sve je "unutar kuće". Stoga, konačni zaključak jest da velika centralna računala još uvijek imaju iznimnu svrhu za organizacije i kao takva koristit će se još jedno duže vrijeme na tehnološkoj sceni...