Korea Post upravlja velikim fondom štednje i okreće se ulaganjima u AI podatkovne centre te stambene nekretnine u Sjevernoj Americi i Europi. Potez dolazi uz gubitke u tradicionalnim poštanskim i paketnim uslugama.
Korea Post upravlja velikim fondom štednje i okreće se ulaganjima u AI podatkovne centre te stambene nekretnine u Sjevernoj Americi i Europi. Potez dolazi uz gubitke u tradicionalnim poštanskim i paketnim uslugama.
Institucija upravlja sa 157 bilijuna vona, odnosno približno 104 milijarde dolara štednih sredstava. Odabrani su Blackstone i Madison International Realty za upravljanje fondom usmjerenim na sekundarno tržište nekretnina, uključujući AI podatkovne centre. AI podatkovni centri sve više ulaze u portfelje institucionalnih investitora koji traže dugoročnu imovinu vezanu uz digitalnu potrošnju. Takav kapital mijenja dinamiku tržišta jer traži stabilne ugovore, energetsku sigurnost i predvidljive prinose.
Korea Postov zaokret prema AI podatkovnim centrima pokazuje koliko se digitalna infrastruktura duboko uvukla u portfelje institucionalnog kapitala. Poštanske i štedne institucije traže stabilnije prinose jer se tradicionalni modeli isporuke, paketa i financijskih usluga mijenjaju pod pritiskom digitalizacije. Podatkovni centri pritom nude dugoročne ugovore, ali i zahtijevaju disciplinu u energetici, dozvolama i operativnom riziku.
Uključivanje Blackstonea i Madison International Realtyja pokazuje da se AI infrastruktura promatra kao dio šire klase real estate ulaganja. Razlika je u tome što kod podatkovnih centara lokacija više ne vrijedi samo zbog nekretnine, nego zbog priključne snage, optike, hlađenja i mogućnosti da se kapacitet ugovori s pouzdanim korisnicima. Kapital zato sve više traži tehnički provjerljive projekte, a ne samo atraktivne lokacije.
Za Europu je važna poruka da se konkurencija za AI infrastrukturu ne vodi samo među tehnološkim kompanijama. U nju ulaze državni fondovi, mirovinski kapital, osiguravatelji i tradicionalne institucije koje žele dugoročnu izloženost digitalnoj ekonomiji. To može ubrzati izgradnju kapaciteta, ali i povećati pritisak na lokalne energetske mreže i regulatorne postupke.
Takva ulaganja neće automatski riješiti manjak compute kapaciteta. Ona će uspjeti samo ako se kapital poveže s realnim korisničkim ugovorima, energetskom održivošću i operatorima koji mogu isporučiti visoku dostupnost. Korea Postov potez zato je dobar primjer kako se kriza tradicionalnih prihoda pretvara u potragu za infrastrukturom nove digitalne potrošnje.
Umjetna inteligencija razvija se brže od infrastrukture, regulatornih okvira i organizacijskih procesa koji je trebaju pratiti. Europa intenzivno govori o podatkovnoj suverenosti, regulativi i potrebi za vlastitim kapacitetima, ali između rasprave i realizacije još postoji velik jaz. „Puno pričamo, ali ne radimo toliko; to je trenutačno jedna od osnovnih premisa“, ističe za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info Marko Dagelić, CEO Datum. Za njega je upravo kontrola nad procesima i podacima jedan od temelja ozbiljne primjene umjetne inteligencije.
Promjena cijene često znači uređivanje više tablica i slanje novih verzija kupcima ili kolegama. Cjenici okuplja unos, objavu i povijest cijena u jednoj web aplikaciji. Korisnik uvozi pripremljenu Excel datoteku ili ručno uređuje stavke, dok kupci pristupaju objavljenim podacima bez prijave.
Rast umjetne inteligencije više nije samo pitanje novih modela, aplikacija i računalnih čipova. U pozadini se ubrzano mijenja fizička infrastruktura potrebna za njihov rad, a podatkovni centri postaju veći, energetski intenzivniji i tehnički složeniji. Upravo se taj val potražnje sada snažno prelijeva i na Europu, nakon što je prethodnih godina bio najvidljiviji u Sjedinjenim Američkim Državama. Vertiv zbog toga povećava proizvodne i inženjerske kapacitete u Hrvatskoj, koja za kompaniju ima važnu ulogu u projektiranju i isporuci infrastrukturnih sustava za EMEA regiju.