Europska potrošnja javnih usluga u oblaku ostaje stabilna unatoč američkim carinama

Potrošnja za usluge u javnom oblaku u Europi ukupno će iznositi 229 milijardi dolara u 2025. godini, a do 2029. godine doseći 452 milijarde dolara, prema prognozi IDC-a. Stručnjaci za analitiku predviđaju da će ovaj segment zabilježiti petogodišnji (2024.-2029.) godišnji kumulativni rast (CAGR) od 19%.

U godini kada učinkovitost, automatizacija i generiranje prihoda transformiraju poslovne i IT strategije, interes za usvajanje AI rješenja i testiranje i implementacija generativnih AI (GenAI) slučajeva podržat će ulaganja u platforme kao uslugu (PaaS). Kao rezultat toga, IDC očekuje da će ulaganja u PaaS do 2026. godine doživjeti godišnji rast od 32%.

„Unatoč mogućim utjecajima na europsku potrošnju za usluge u javnom oblaku u drugoj polovici 2025. godine, uključujući nesigurnost zbog američkih carina, većina europskih industrija trenutno održava pristup 'poslovanje kao obično'“, komentirao je Andrea Minonne, voditelj istraživanja u IDC UK. „Dok sektori poput automobilske industrije, potrošačkih dobara, kemijske industrije i druge proizvodnje ostaju oprezni u svojim izdacima, opći izgled industrije nije zabrinjavajući, i ne očekujemo značajan učinak na ulaganja u oblak. Oblak je i dalje ključan za proizvodnju, omogućujući rješenja koja poboljšavaju vidljivost u lancu opskrbe, olakšavaju agilno upravljanje zalihama i omogućuju prognozu potražnje u stvarnom vremenu za upravljanje tržišnim fluktuacijama.“

Makroekonomska i geopolitička situacija u Europi predstavlja nekoliko rizika koji bi mogli utjecati na potrošnju tehnoloških kupaca u drugoj polovici 2025. godine. Ti rizici uključuju rat u Ukrajini, koji je pokrenuo dijaloge o povećanju obrambenih izdataka među zemljama NATO-a; sukobe na Bliskom istoku, koji bi mogli izazvati poremećaje u lancima opskrbe za europske tvrtke koje uvoze robu iz Azije; te volatilnost izazvanu trajnim dijalozima o američkim carinama, koji bi mogli utjecati na vertikale poput automobilske industrije, potrošačkih dobara i drugih industrija proizvodnje.

Unatoč ovim izazovima, usluge u javnom oblaku i dalje će ostati snažan enabler ključnih prioriteta, uključujući cyber sigurnost, koja će značajno povećati potrošnju na sigurnosni softver kroz europske savezne i središnje vlasti. Regulativna usklađenost u industrijama s teškim regulacijama poput financija (bankarstvo, osiguranje i kapitalna tržišta) i zdravstva (djelatnici zdravstvenih usluga, osiguratelji i znanosti o životu) također će podržati ulaganja u oblak. Nadalje, automatizacija i GenAI projekti ubrzat će ulaganja u oblak među tvrtkama za softver i informatičke usluge, koje prolaze kroz značajnu organizacijsku restrukturaciju pokrenutu AI-jem.

Osiguratelji, zdravstveni osiguratelji i znanosti o životu doživjet će najbrži rast ulaganja u oblak do 2026. godine. U Europi, zdravstveni osiguratelji i osiguravatelji vidjet će značajan rast ulaganja u oblak kako bi udovoljili rastućoj potražnji kupaca na skalabilan, učinkovit i siguran način. Za zdravstvene osiguratelje, čija će ulaganja u oblak rasti za 25% sljedeće godine, to je osobito istinito u zemljama poput Ujedinjenog Kraljevstva, gdje su manjkavosti Nacionalne zdravstvene službe, poput dugih vremena čekanja, uzrokovale povećanje broja građana koji biraju privatno zdravstveno osiguranje. Ulaganja u oblak u znanostima o životu bit će potaknuta masovnim ulaganjima u istraživanje i razvoj naprednih terapija, značajnim inicijativama financiranja EU-a i ubrzanom digitalnom transformacijom za otkriće lijekova i inovacije.

Unatoč izazovima s kojima se europsko tržište suočava, rast potrošnje za usluge u javnom oblaku ukazuje na ključnu ulogu ovog segmenta u poticanju tehnoloških inovacija, osobito u područjima poput sigurnosti i usklađenosti. Povećani interesi za AI i GenAI također pokreću investicije, ali i potrebu za daljnjim prilagodbama u poslovanju kako bi se iskoristile nove tehnologije. Regulatorni pritisci, posebno u financijskim sektorima i zdravstvu, nastavit će biti ključni faktori u oblikovanju oblaka, dok će inicijative poput „kupa i plati kasnije“ dodatno potaknuti ulaganja u rješenja koja podržavaju digitalnu transformaciju.