Cloud smart, AI s povratom i sigurnost kao temelj za novu IT realnost, NIS2 i SOC promijenili razgovor u upravama

IT tržište u Hrvatskoj ulazi u fazu u kojoj se razlike među tvrtkama više ne mjere nijansama, nego strukturnim jazom u tehnološkoj zrelosti. Dok jedni ubrzano usvajaju cloud, umjetnu inteligenciju i upravljane usluge, drugi tek započinju osnovnu digitalizaciju. Ta „Hrvatska na dvije brzine” postala je jedna od ključnih tema 2025. godine. U takvom okruženju uloga IT integratora značajno se mijenja – od isporučitelja tehnologije prema strateškom partneru. Predsjednica Uprave Combisa i članica Uprave Hrvatskog Telekoma Marijana Bačić u razgovoru za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info analizira ključne tehnološke i poslovne pomake koji su obilježili godinu iza nas. Govori o povratku clouda, ali u pametnijem obliku, o zrelijoj fazi umjetne inteligencije te o sigurnosti koja je konačno postala tema uprava. Intervju otkriva kako se strategija Combisa prilagodila novoj realnosti tržišta. Poseban naglasak stavljen je na mjerljive učinke tehnologije.

Kibernetička sigurnost u 2025. više nije bila tehnička tema rezervirana za IT odjele. Regulatorni okvir, rast sofisticiranih napada i sve veća ovisnost poslovanja o digitalnim sustavima doveli su sigurnost na razinu uprava. NIS2 direktiva i povezani zahtjevi promijenili su jezik razgovora – s tehnologije na odgovornost. U takvom okruženju SOC i upravljane sigurnosne usluge bilježe snažan rast. Marijana Bačić detaljno opisuje kako se evolucija prijetnji pretvorila u „rat algoritama”. Ona govori o ulozi umjetne inteligencije u obrani, automatizaciji odgovora na incidente i važnosti kolektivnog znanja. Poseban naglasak stavlja na brzinu reakcije i prevenciju. Intervju donosi konkretne primjere iz prakse koji pokazuju kako izgleda moderna obrana. Sigurnost se ovdje ne prodaje kao usklađenost, nego kao miran san.

Digitalna transformacija danas se više ne mjeri implementiranim sustavima, nego poslovnim ishodima. Korisnike ne zanima infrastruktura, već dostupnost usluge, sigurnost podataka i fleksibilnost troškova. Upravo zato upravljane usluge i OPEX modeli doživljavaju snažan rast. Nedostatak IT stručnjaka dodatno ubrzava taj trend. Marijana Bačić u razgovoru objašnjava zašto se model „access over ownership” pokazao ključnim za održivost hrvatskog gospodarstva. Govori o promjeni očekivanja korisnika i zrelosti tržišta za AI.

Pogled prema 2026. otkriva industriju suočenu s paradoksom obilja tehnologije i manjka jasnoće. Cloud, AI, sigurnost, regulativa i geopolitika istovremeno oblikuju investicijske odluke. Troškovi rastu, a tolerancija na pogreške pada. Upravljanje kompleksnošću postaje ključna kompetencija. Marijana Bačić u intervjuu govori o kraju ere „cloud first” i dolasku „cloud smart” pristupa.

Kako biste opisali ključne tehnološke i poslovne trendove koji su obilježili IT tržište tijekom 2025. godine i kako su oni utjecali na Combis?  Kako se mijenjala potražnja za naprednim IT uslugama poput cloud modernizacije, integracije AI-ja i upravljanih sigurnosnih usluga?  Koji segmenti tržišta su pokazali najbrži rast i gdje je Combis vidio najveće prilike?  Koliko su makroekonomski pritisci, regulativa i promjene u korisničkom ponašanju utjecali na planiranje i prioritete vaših investicija? 

Ako bih morala sažeti 2025. godinu u jednu rečenicu, rekla bih da je ovo bila godina „velikog osvieštenja i polarizacije".  Što mislim pod time? Podaci koje vidimo, uključujući i one DZS-a za 2025., pokazuju nam sliku „Hrvatske na dvije brzine". 

S jedne strane imamo velike sustave i ICT sektor koji su u cloudu na razini od preko 80 posto, a po nekim istraživanjima 40 posto velikih poduzeća već aktivno koristi umjetnu inteligenciju. Mi u Combisu smo, primjerice, na razini ICT industrije. 

S druge strane, prosjek tržišta kaska. Cloud je na 47 posto, a kod AI-ja je jaz još drastičniji – koristi ga tek 15 posto ukupnog gospodarstva, dok su mala poduzeća na svega 12 posto. 

Taj jaz u primjeni naprednih tehnologija se ne smanjuje – on se širi. I upravo to je definiralo našu strategiju. Naša uloga nije samo prodati tehnologiju, već omogućiti pristup ekspertizi onima koji ne mogu zaposliti brojne inženjere. 

Vidjeli smo tri ključna vala potražnje. Prvi je povratak cloudu, ali pametnijem cloudu. Nakon stagnacije prošlih godina, tvrtke su shvatile da on-premise ne može podržati AI ambicije. No, nitko više ne ide u cloud „glavom bez obzira" – traži se optimizacija, tzv. Cloud Smart pristup. 

Drugi val je, naravno, AI, ali na razini bitno višoj od one kad se AI svodio na chatbotove. Euforija iliti hype oko umjetne inteligencije su i dalje prisutni, ali sada je ipak riječ o nešto zrelijoj i dosta konkretnijoj fazi, kako po pitanju rješenja tako i isporuke. Sada razgovaramo s upravama o tome kako AI rješava konkretne probleme nedostatka ljudi ili automatizacije repetitivnih procesa, s jasnim pokazateljima veće učinkovitosti. 

Treći, i možda najintenzivniji val, je sigurnost. NIS2 direktiva je učinila svoje – kibernetička sigurnost je konačno postala tema uprava. Ljudi su shvatili da usklađenost   nije birokracija, nego pitanje opstanka. 

Najveće prilike vidjeli smo upravo u tom presjeku: tvrtke i institucije koje moraju digitalizirati poslovanje jer im nedostaje ljudi, a moraju to učiniti sigurno zbog regulative. Tu smo najviše rasli – u segmentu upravljanih usluga (ManagedServices) i sigurnosti. Makroekonomski pritisci su tu pomogli na paradoksalan način. Budući da je kapital skuplji, a plaće stručnjaka (ako ih uopće nađete) rekordne, tvrtkama je isplativije i jednostavnije uzeti nas kao partnera, pogotovo s obzirom na naše iskustvo i ekspertizu  u ovom području, nego pokušavati sve graditi in-house. To je ključni shift s vlasništva na pristup (Access over Ownership), koji je obilježio ovu godinu. 

Koji su ključni projekti u 2025. godini? Tijekom ove godine vidjeli smo otrežnjenje tržišta po pitanju AI-ja – klijenti više ne traže "nešto s AI-jem", već rješenja koja smanjuju troškove ili generiraju prihod. Koje ste konkretne, mjerljive AI projekte implementirali u hrvatskom enterprise sektoru ove godine?  Koje industrije su najviše doprinosile rastu vašeg projektno-uslužnog portfelja (telekom, financije, javni sektor, logistika…)?  Možete li istaknuti projekte u kojima su AI rješenja donijela mjerljiv učinak (automatizacija, smanjenje troškova, bolje korisničko iskustvo)?  Kako napreduje razvoj i komercijalizacija vaših vlastitih proizvoda i platformi, uključujući interne tehnologije i specijalizirana rješenja? 

Apsolutno se slažem s terminom "otrežnjenje" i pozdravljam ga. Bilo je vrijeme da prestanemo pričati o AI-ju kao o čarobnom štapiću i počnemo pričati o ROI-ju (povratu investicije). 

Jedan od dražih primjera iz 2025. je projekt s Đuro Đaković Grupacijom. To je teška industrija, obrana, transport – ozbiljan sustav. Tamo nismo samo "uveli Copilot". Napravili smo potpunu transformaciju načina rada koja je rezultirala većom učinkovitošću rada i uštedama većim od sat vremena. Zamislite što to znači na godišnjoj razini za produktivnost. Ključ nije bio u licenci, nego u našoj metodologiji – radili smo Adoption Advisory, učili ljude kako da im AI bude partner, a ne prijetnja. 

Često nas pitaju za Zagrebačku banku i AI asistenta Miu. Taj projekt volim spomenuti kao dokaz zrelosti tehnologije koja je postala standard. Mia je smanjila vrijeme obrade poziva za 50 posto i samostalno rješava četvrtinu upita, što je omogućilo agentima da se bave složenijim problemima, a što doprinosi i boljem korisničkom iskustvu. No, naš fokus je sada na onome što dolazi. 

Tu sam posebno ponosna na OneCityApp. To nije samo aplikacija, to je platforma koja je zaživjela u Splitu, Rovinju, Otočcu i Vodicama. Imamo konkretne podatke: više od 150 tisuća digitalno plaćenih računa i 40 tisuća upita građana. To je stvarna digitalizacija društva. 

Strateški gledano, ključna nam je nedavna objava suradnje Deutsche Telekoma i OpenAI-ja. To znači da 2026. globalnu tehnologiju donosimo lokalno i kod naših korisnika, ali i zaposlenika. U tom kontekstu, iznimno je važna i naša suradnja s tvrtkom Cynomi. Combis je postao ključni europski centar izvrsnosti unutar DT grupe za vCISO uslugu temeljenu na njihovoj AI platformi. Naši stručnjaci radili su na pripremi platforme za tržište te vode implementaciju rješenja koje automatizira usklađivanje s NIS2 direktivom za korisnike diljem Europe. To je savršen primjer kako spajamo vlastitu pamet s globalnim platformama i kako omogućujemo svjetski nivo rješenja hrvatskim korisnicima.

Kako se razvijaju očekivanja korisnika kada je riječ o IT rješenjima i digitalnoj transformaciji, posebno s obzirom na sve veću prisutnost umjetne inteligencije?  Koliko se klijenti pomiču prema modelima upravljanih usluga i OPEX pristupu, umjesto klasičnih projekata?  Koja je razina zrelosti korisnika kada govorimo o integraciji AI-ja u poslovne procese – gdje je potražnja najveća, a gdje su barijere? Kako Combis balansira između potrebe za brzim inovacijama i potrebe za stabilnošću, sigurnošću i dugoročnom isplativošću rješenja? 
Očekivanja su se drastično promijenila. Nekad je korisnik tražio „dostupnost sustava". Danas traži „poslovni ishod". Ne zanima ih više koji server imamo "ispod haube", zanima ih radi li aplikacija brzo i jesu li podaci sigurni. 

Pomak prema upravljanim uslugama (Managed Services) i OPEX modelu je masivan. I to je logično. Pogledajmo podatke DZS-a – samo 14 posto tvrtki u Hrvatskoj ima svoje IT stručnjake. Taj broj pada iz godine u godinu. Tvrtke jednostavno ne mogu, a i ne trebaju, zapošljavati velik broj ljudi da bi održavali infrastrukturu ili pazili na cyber napade 24/7. 

Zato se okreću nama. Naš Cloud No.9 portfelj i 30SEC sigurnosne usluge rastu upravo na toj potrebi. Korisnici žele Access over Ownership – pristup vrhunskoj tehnologiji i stručnjacima, bez da ih moraju posjedovati ili zaposliti. To im daje fleksibilnost troškova i rješava problem kadrova. 

Što se tiče zrelosti za AI, tu smo još uvijek polarizirani. Veliki sustavi (banke, telekomi, velike proizvodne tvrtke) su zreli – oni integriraju AI u procese. Srednji i mali su još u fazi "kako mi ovo može pomoći napisati mail". Barijere su najčešće nesređeni podaci i strah od sigurnosti. Tu mi uskačemo jer ne možeš graditi AI na lošim podacima ili nesigurnoj infrastrukturi. 

U Combisu i HT-u imamo jasnu i cjelovitu strategiju. Prvo, edukacijama kroz primjerice program "AI ti to možeš" ulažemo u masovnu edukaciju jer AI nije magija, nego alat koji zahtijeva znanje. Drugo, implementacija, s obzirom na nedostatak računalne infrastrukture za treniranje velikih modela u Hrvatskoj, naša uloga je biti most prema globalnim rješenjima, nudeći end-to-end pristup – od povezanosti do sigurnosti. 

Balansiranje između inovacija i stabilnosti je naš "tajni sastojak". Combis, kao dio HT Grupe, ima taj luksuz i odgovornost da mora biti stabilan kao stijena (jer držimo kritičnu infrastrukturu), ali i agilan kao tech tvrtka. To postižemo tako da inovacije prvo testiramo, „lomimo" i brusimo interno ili u kontroliranim uvjetima, pa tek kad su dokazano stabilne i sigurne, idemo prema korisnicima. Sigurnost je uvijek nulta točka, temelj, a ne dodatak na kraju projekta. 

Cyber sigurnost i SOC sve su važniji dijelovi Combisova portfelja. Kako vidite evoluciju prijetnji i potreba korisnika u 2025. godini?  Koje su ključne vrste napada i sigurnosnih incidenata obilježile ovu godinu i kako se SOC mora prilagođavati?  Koliko raste interes za SOC-as-a-Service, posebno kod srednjih i velikih poduzeća, te što im je najvažnije kod odabira takve usluge?  Kako usklađujete zahtjeve poput NIS2, DORA-e, financijske regulative i specifičnih industrijskih standarda s očekivanjima tržišta?  Kako se SOC bori protiv napada generiranih umjetnom inteligencijom – vodimo li sada "rat algoritama" gdje ljudski analitičari postaju usko grlo i koliko ste automatizirali sam odgovor na incidente (SOAR)? 
Taj izraz "rat algoritama" je dobar opis onoga što se događa. Napadači danas koriste AI da bi automatizirali napade, skeniraju ranjivosti 36.000 puta u sekundi i generiraju phishing mailove koji su gramatički savršeni i lokalizirani. Ljudski analitičar, ma koliko briljantan bio, ne može samostalno obraditi tu količinu podataka. Postao bi usko grlo. 

Zato naš SOC više ne ovisi samo o ljudima koji gledaju u ekrane. AI obranu ne gradimo jednim alatom, nego kombinacijom: Red Teaminga – gdje naši etički hakeri simuliraju AI napade, Blue Teaminga – kada koristimo AI u SIEM i SOAR alatima za automatsku detekciju tj. „trijažu“ i odgovor te u konačnici GRC – jer je bitno postaviti jasne politike odgovornosti. 

Naš sustav uči što je normalno ponašanje, a što anomalija. Dat ću stvarni primjer od ove godine. Naš tim je detektirao sumnjivo VPN spajanje u 11:01 sati. Već do 11:20 napadač je bio izbačen. To je 19 minuta reakcije, akcije, otklanjanja problema, sigurnosnog rješenja. Bez AI potpomognute analitike, za to bi trebali sati ili dani, a tada bi već bilo kasno. 

Ove godine vidimo eksploziju ransomwarea koji je postao tiši i opasniji – više ne kriptiraju odmah, nego kradu podatke mjesecima. Također, napadi na dobavni lanac (supply chain) su postali kritični. 

Interes za SOC-as-a-Service raste eksponencijalno. Trenutno štitimo više od 140 kompanija, a taj broj je u godinu dana narastao za 75 posto. Srednje i velike tvrtke shvaćaju da ne mogu same izgraditi SOC – to je preskupo i prekompleksno. Traže partnera koji će im čuvati "leđa". Mi imamo više od 50 stručnjaka za kibernetičku sigurnost i preko 180 inženjera u Zagrebu, a iza nas je i mreža od 14 SOC-eva Deutsche Telekoma i tisuće stručnjaka. Ako se pojavi nova prijetnja u Berlinu u 10 ujutro, naš korisnik u Osijeku je zaštićen u roku od par minuta. To je ono što korisnici kupuju – kolektivni imunitet. 

Što se tiče regulative (NIS2/ZKS, DORA), ona nam zapravo pomaže. Ona je nametnula jezik koji Uprave razumiju – odgovornost. Mi smo te zahtjeve ugradili u naše usluge. Korisnik koji uzme našu vCISO uslugu ili SOC, automatski rješava velik dio svojih regulatornih obveza. Ne prodajemo im "usklađenost", prodajemo im miran san koji, eto, usput zadovoljava i zakon.

Koje vidite kao najveće izazove za IT industriju u 2026. i kako se pripremiti za njih? "Cloud first" strategija je evoluirala u "Cloud smart". Korisnici paze na svaki cent, a troškovi oblaka su narasli. Traži se optimizacija i pametno balansiranje između on-premise i clouda i što korisnici očekuju? Kako odgovoriti na rastući nedostatak stručnjaka i sve višu kompleksnost integracijskih projekata? Koliko geopolitika, regulativa i sve stroži sigurnosni zahtjevi utječu na planiranje tehnološkog razvoja i ulaganja? Koje tehnologije smatrate ključnima za sljedeći investicijski ciklus: edge, kvantna sigurnost, napredni SOC, multi-cloud orkestracija ili nešto drugo? 
Za 2026. vidim jedan ključni izazov koji objedinjuje sve ostale: upravljanje kompleksnošću. Tehnologije imamo više nego ikad, ali je sve teže natjerati je da radi zajedno, sigurno i isplativo. 

Što se tiče clouda, era „baci sve u oblak" je definitivno gotova. Korisnici su dobili prve velike račune i shvatili da cloud može biti iznimno skup ako se njime ne upravlja pametno. Nedavno sam čitala analizu koja kaže da 80 posto organizacija preplaćuje cloud usluge za 20 do 50 posto. To je ogroman novac koji curi. 

Zato je FinOps – upravljanje troškovima clouda – jedna od najtraženijih kompetencija. Naš pristup s Cloud No.9 uslugom je upravo taj hibridni model. Neki podaci moraju biti lokalno zbog latencije ili regulative, neki u javnom cloudu radi skalabilnosti. Mi pomažemo korisnicima da nađu taj balans i optimiziraju svaki cent. 

Na nedostatak stručnjaka odgovaramo na dva načina: stvaranjem stručnjaka i dijeljenjem resursa. Ne možemo svi imati vrhunskog cyber eksperta. Ali kroz Combis, više od 140 tvrtki dijeli naše eksperte. To je model održivosti za hrvatsko gospodarstvo – dijeljenje ekspertize umjesto da svaka tvrtka pokušava sve sama. 

Geopolitika i regulativa su postale neizostavni dio tehnološkog planiranja. Digitalni suverenitet više nije samo fraza iz Bruxellesa. Tvrtke žele znati gdje su im podaci i tko im ima pristup. Tu je naša prednost lokalnog podatkovnog centra i EU compliance standarda ogromna. 

Ako me pitate za tehnologije budućnosti, gledamo prema edge computingu jer obrada podataka mora biti bliže izvoru – tvornici, kameri, senzoru. Kvantna sigurnost je nešto na što se pripremamo, iako je još rano za široku komercijalizaciju. Ali ono što će obilježiti sljedeći ciklus su automatizacije na svim razinama i AI agenti koji ne služe samo za „čavrljanje“, nego izvršavaju kompleksne zadatke. 

No, baza svega ostaje ista: robusna infrastruktura i, kako to volim reći, paranoična sigurnost. Bez toga, sve ostalo je kula od karata. 

U IT industriji često kažemo da je promjena jedina konstanta. Ali u 2026. će nešto drugo biti važnije nego ikad prije - sposobnost upravljanja tom promjenom. Tehnologija bez strategije je samo skup alat. A strategija bez pravih partnera je samo PowerPoint prezentacija.