Ovog tjedna održan je virtualni sastanak predstavnika država članica EU-a zaduženih za provedbe i kreiranje digitalnih politika u okviru predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem EU. Na sastanku je sudjelovao i državni tajnik Bernard Gršić koji je uputio pozdravnu riječ ispred organizatora i istaknuo nekoliko tema.
“Dopustite mi da vam poželim dobrodošlicu u virtualni prostor hrvatskog predsjedanja i Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva te izrazim zadovoljstvo što smo u mogućnosti održati kontinuitet razmjene mišljenja naše CIO zajednice. Plan je bio održati ovaj sastanak u Hrvatskoj, i u toj prigodi povesti vas na neka od mjesta koja smo prethodno vidjeli na promotivnom videu hrvatskog predsjedanja. Kriza uzrokovana pojavom virusa COVID-19 promijenila je mnogo toga, no to možemo gledati i kao medalju koja ima dvije strane. Ostali smo uskraćeni za socijalne kontakte i putovanja, ali se s druge strane naglo usvojio digitalni način funkcioniranja života“, istaknuo je državni tajnik.
Svaka država članica zadužena za rotirajuće predsjedništvo Europskog vijeća organizira sastanak na kojemu se raspravlja o aktualnim temama. Sastanci pružaju priliku za razmjenu mišljenja i najboljih praksi koje podupiru digitalnu transformaciju, potiču inovacije i suradnju u različitim javnim upravama, uključujući Europsku komisiju. Od polovice ožujka otkazani su svi fizički sastanci za vrijeme COVID-19 krize. Samim time otkazana je i Digitalna skupština, kojoj je CIO sastanak trebao biti jedan od usporednih sastanaka.
Unatoč svemu, uspjeli smo organizirati CIO sastanak koji je održan putem video poziva. Na sastanku su razmijenjena mišljenja i iskustva svih sudionika vezano za neke od aktualnih tema kao što su utjecaj i posljedice krize uzrokovane COVID-19 (utjecaj COVID-19 na razvoj i uporabu e-usluga i aplikacija), što industrija može učiniti (ili već ima) kako bi prevladala posljedice i kako tijela javne vlasti mogu doprinijeti tome, primjeri e-usluga i aplikacija koje proizlaze iz COVID-19.
„Nužda dodatno potiče kreativnost i inovacije, no mišljenja sam da uz predloženo snažno i koordinirano investiranje u digitalne tehnologije u novom višegodišnjem financijskom razdoblju imamo priliku ubrzano, planski i sustavno postizati ciljeve koje smo si zacrtali u proteklom razdoblju. Kako bi to postigli svakako moramo inzistirati na još snažnijoj suradnji i međusobnoj razmjeni iskustava, mogućnostima brzog djelovanja i intenzivnoj primjeni/implementaciji novih tehnoloških rješenja“, zaključio je državni tajnik Bernard Gršić.
Poslovni rezultati pojedinog poduzetnika (ukupni prihodi, ukupni rashodi, dobit prije i poslije oporezivanja itd.) analiziraju se prema podacima iskazanim u godišnjem financijskom izvještaju.
Analiza TOP 100 najboljih tvrtki u telekomunikacijskom dijelu hrvatskog ICT tržišta za 2025. godinu pokazuje tržište koje je stabilno po broju aktivnih poduzeća, ali vrlo dinamično po prihodima, rastu pojedinih igrača i promjenama u infrastrukturnom dijelu sektora. Prema obuhvatu NKD 26.30, 61.10, 61.20, 61.30 i 61.90, u razdoblju 2021.–2025. ukupno je evidentirano 465 tvrtki, bez promjene broja poduzeća iz godine u godinu, a prema prihodima uvjerljvo su najveći Hrvatski Telekom, A1 Hrvatska i Telemach Hrvatska.
Računalni segment hrvatskog ICT tržišta u 2025. pokazuje tržište s velikim brojem aktivnih poslovnih subjekata, ali i izrazito naglašenom usitnjenošću. Prema dostavljenim podacima, u segmentu je evidentirano ukupno 650 aktivnih tvrtki, pri čemu su podaci o zaposlenima dostupni za njih 602, dok 48 tvrtki nema upisanu vrijednost broja zaposlenih. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu, odnosno Fina Info.BIZ za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info. Udio tvrtki bez podatka o zaposlenima iznosi 7,38 posto, što nije zanemarivo jer se taj dio baze mora posebno uzeti u obzir pri interpretaciji veličine i stvarne operativne snage segmenta.
