Očekivano vodeći kada je riječ o neto dobiti su telekomi i velike domaće ICT kompanije. Među prvih deset kompanija koje su imale najveću neto dobit u 2019. godini u odnosu na godine prije nema velikih promjena jer dominaciju Hrvatskog Telekoma je velika unatoč padu neto dobiti u 2019. u odnosu na godinu dana ranije, pokazuju to podaci tvrtke Bisnode i portal Poslovna.hr koje je analizirao ICTbusiness.info.
HT ima gotovo nešto manju neto dobit nego sve tvrtke unutar prvih deset zajedno. Pritom ako u matematiku uvedemo kako se među prvih deset smjestio i Combis koji je u vlasništvu HT-a te ako se to pribroji HT-ovoj dobiti i oduzme od ostatka TOP 10, HT zajedno s Combisom ima dobit kao svih ostalih osam kompanija zajedno koje su se smjestile u prvih 10 najboljih prema neto dobiti.
Nadalje iz podataka je vidljivo kako je neto dobit jako stabilna iako ima tvrtke koje bilježe i priličan pad vrijednosti neto dobiti što se kod nekih telekom može povezati s povećanim ulaganjima. Domaće IT tvrtke nastavile su rast, ali i tome ćemo u analizi samo tog segmenta ICT tržišta.
Znamo da će mnogi reći kako će se opet na listi naći i tvrtke koje možda ne pripadaju po pretežitoj djelatnosti ovom segmentu, ali NKD je realno jedina prava odrednica. Problem naravno nastaje jer mnogima NKD odnosno glavna djelatnost prema NKD je samo jedna u nizu djelatnosti ponekad i nije ključna. Dakle cijeli ICT pripada u tri NKD područja softver 62.01, 62.02, 62.03, 62.09, 63.11; računala 26.20, 58.21, 58.29, 95.11 te komunikacije i telekomi 26.30, 61.10, 61.20, 61.30 i 61.90. Prema ovim NKD-ovima u analizu je ukupno ušlo više od 13 tisuća tvrtki.
TOP 100 najvećih domaćih ICT kompanija prema neto dobiti (u kunama)
Microsoft je samo u drugom kvartalu fiskalne 2026. godine uključio 1 GW novih kapaciteta podatkovnih centara. Riječ je o iznimno brzom tempu širenja, osobito ako se usporedi s podatkom da je tijekom cijele fiskalne 2025. godine kompanija pustila u rad ukupno 2 GW kapaciteta.
Prema podacima Tenderi.hr ukupna procijenjena vrijednost tendera za koje je objavljen sklopljeni ugovor za prva polovica 2026. godine dosegla je 890.18 milijuna eura uz rast od 17,73 posto i to zbog rasta broja tendera i nabava, ali i nekoliko velikih višegodišnjih državnih tendera za nabavu hardvera, softvera i usluga.
Utrka za umjetnu inteligenciju sve se manje vodi samo kroz modele i aplikacije, a sve više kroz pristup električnoj energiji, zemljištu, mrežnim priključcima, čipovima i dugoročnim ugovorima za podatkovne centre. Najveće tehnološke kompanije ulaze u razdoblje u kojem se konkurentska prednost ne mjeri samo kvalitetom algoritama, nego i time tko može osigurati dovoljno računalnog kapaciteta za treniranje i izvođenje modela. Procjene za 2026. pokazuju da će pet najvećih američkih hiperskalera zajedno premašiti prag od 600 milijardi dolara kapitalnih izdataka, pri čemu se oko tri četvrtine tog iznosa povezuje s AI infrastrukturom. To umjetnu inteligenciju pretvara u jedan od najvećih investicijskih ciklusa u digitalnoj industriji.